Europska investicijska banka, u vlasništvu 27 zemalja Europske unije, objavila je da neće kreditirati gradnju pelješkoga mosta, kako se to u Hrvatskoj očekivalo, i to stoga što se taj projekt ne uklapa u dugoročnu viziju Unije, budući da bi Hrvatska i Bosna i Hercegovina jednoga dana trebale postati njezine članice pa stoga jednostavno nema smisla, javlja HRT.
Dubrovačko je područje dvadesetak kilometara dugom obalom koja pripada Bosni i Hercegovini fizički odvojeno od ostalog dijela Hrvatske. Stoga je pogled iz Dubrovnika na nužnost gradnje mosta manje polemičan. Razumljivo jer autocesta je zastala prilično daleko od Dubrovnika, uzdužobalni brod ljeti dolazi dvaput na tjedan, zimi ga uopće ni nema, a bura često zna prekinuti zračni promet. Odatle jednoglasna Deklaracija županijske skupštine o prometnoj izoliranosti županije, kojom se traži i most i autocesta do Dubrovnika, podsjeća HRT.
Suprotno uvriježenom mišljenju da se dubrovačko područje u turizmu oslanja isključivo na zračni promet, ipak polovica turista, znači oko pola milijuna posjetitelja, dolazi cestom. No i zrakoplovni gosti automobilima i autobusima idu na izlete.
Dubrovčane zabrinjava ono što će se dogoditi kada se na granici prema Bosni i Hercegovini uspostavi šengenski režim. Prošloga ljeta u nekoliko je navrata testirana stroža granična kontrola, što je odmah uzrokovalo zastoje. Granične pak službe najavljuju gradnju novih prijelaza prilagođenih šengenskoj kontroli.
Stanje na terenu pokazuje da je gradilište mosta u mirovanju, napominje HRT i dodaje da se, prema neslužbenim informacijama, s ove godine odobrenih 100 milijuna kuna za nastavak gradnje u sadašnjoj fazi gotovo se ništa ne može napraviti.
