Odjel Ujedinjenih naroda za populaciju procijenio je u posljednjoj analizi da će BiH do 2050. godine biti zemlja s najstarijim stanovništvom na svijetu! U prilog ovim predviđanjima idu i podaci Agencije za statistiku BiH, koji govore da je u prvih devet mjeseci prošle godine u zemlji zabilježen negativan prirodni priraštaj.
Naime, u tom razdoblju 2.829 Bosanaca i Hercegovaca je više umrlo nego što ih je rođeno. No, piše Dnevni avaz, ovi podaci nisu zabrinuli bh. vlasti, jer ništa ne poduzimaju kako bi zaustavile ovaj negativni trend i popravili demografsku sliku. Profesor Jusuf Žiga, sociolog koji se godinama bavi ovom problematikom, u razgovoru za Avaz kaže da je bijela kuga odavno zahvatila sve krajeve zemlje i da je potreban duži period i mnoštvo državnih programa i projekata da bi se stanje promijenilo.
“Vidim da ima nekih zagovaranja da se na tom planu počne nešto raditi, ali nema nikakvih inicijativa da se unaprijedi zakonska regulativa”, kaže prof. Žiga. On ističe da se mladim ljudima mora osigurati posao, pomoći kod rješavanja stambenog pitanja, a i osigurati odgovarajuća podrška za drugo, treće i četvrto dijete. “Ako bi se usvojila jedna pronatalitetna politika, onda bismo mi imali šansu najprije zaustaviti nagli pad i negativne trendove u bh. stanovništvu i rehabilitirati povoljniji demografski prirast”, rekao je Žiga.
Kakva je pronatalitetna politika u BiH, najbolje se vidi iz sljedećih podataka: u pet županija u Federaciji djeca iz socijalno ugroženih obitelji uopće ne ostvaruju pravo na dječiji doplatak, a u ostalih pet jedno dijete od države za mjesec života može dobiti od 11 KM, u Zeničko-dobojskoj, do 33, u Sarajevskoj županiji. RS daje doplatak samo onome tko dobije i drugo dijete, i to 35 KM po djetetu.
Prof. Žiga ističe da se i na etničkoj osnovi u BiH događa homogenizacija prostora, što je direktni atak na multilateralni karakter društva.
Ako se zna da je u poratnom periodu iz zemlje otišlo oko 250.000 mladih ljudi, a da je tijekom rata stradao ogroman broj, onda je demografska budućnost BiH veoma upitna. “Benevolentno smo sebi to dozvolili, da nam odu čitave fertilne generacije ljudi od 15 do 25 godina. Mi imamo jedno ubrzano starenje ukupne populacije, uz enormno povećanje starijih kategorija na ukupan broj ljudi, što nam se dogodilo za 15 umjesto za 50 godina, tako da je to jedna vrlo teška situacija i u pravu su oni analitičari koji nam predviđaju baš jednu tmurnu biološku budućnost na ovim prostorima”, upozorava prof. Žiga.