Pad industrijske proizvodnje u travnju veći od devet posto iznenadio je čak i Petera Harrolda, direktora Svjetske banke za središnju Europu koji se u Hrvatskoj zatekao, između ostalog, zbog pripreme projekta četverogodišnje strategije razvoja zemlje.
Prema mišljenju Harrolda, tri su razloga potonuća u prvom kvartalu.
“Prvi je loše vrijeme u jugoistočnoj Europi pa mnogi biznisi nisu uopće mogli raditi. Pored toga, u eurozoni vlada pesimizam, nitko ne troši i potražnja je vrlo je nestabilna. Na koncu, postoji i jedan hrvatski fenomen, transfer vlasti, koji uključuju promjenu državnih tajnika, direktora, zamjenika… Zato nekoliko mjeseci nema tko potpisati ugovore i osigurati kontinuitet poslovanja”, objašnjava Harrold za Jutarnji list.
Državni zavod za statistiku u četvrtak će objaviti još jednu obeshrabrujuću brojku, procjenu BDP-a za prvi kvartal. Prvi potpredsjednik Vlade procjenjuje da će minus biti od jedan do tri posto, Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke, očekuje pad od oko 2,5 posto, a ekonomist Željko Lovrinčević vjeruje da će biti “veći od dva posto”.
U priličnom pesimističnom tonu on prognozira da cijeli ovaj prostor zapravo čeka “izgubljeno desetljeće”.
