NA DANAŠNJI DAN: Dubrovačka Republika zabranila trgovinu robljem

27. siječnja

Dubrovačka Republika je 27. siječnja 1416. zabranila trgovinu robljem na svom području. Najutjecajniji gospari okupljeni u Velikom vijeću Dubrovačke republike sa 75 glasova “za” i samo tri glasa “protiv” usvojili su odluku kojom je zabranjena trgovina robljem.

Objašnjavajući motive koji su ih rukovodili, gospari su u odluci, među ostalim, zapisali:

“Sma­tramo da je takova trgovina ružna, opaka, prokleta i protiv svake čovječ­nosti, te pada kao nemala sramota i zao glas našega grada. Time se ljudski lik, napravljen na sliku i priliku našeg Stvoritelja, mora pretvoriti u predmet trgovine, i prodaju se ljudi kao tupe životinje. Stoga određu­jemo i naređujemo da se od sada nijedan naš građanin i pripadnik, ili stranac, na bilo koji način ne usudi ili osmjeli kupiti ili prodati roba ili ropkinju.”

Ova povijesna odluka Dubrovačku republiku je svrstala među prve europske države koje su ukinule trgovinu robljem, napisao je prije više skoro pola stoljeća Bariša Krekić, nedavno preminuli povijesni ekspert sa Sveučilišta u Los Angelesu. Krekić je inače bio rođeni Dubrovčanin.

Podsjećamo na još neke događaji koji su se odigrali na današnji dan:

1750.
– Rođen Josip Voltić (Voltiggi, Voltiđi), (Tinjan, 27. siječnja 1750. – Beč, 25. kolovoza 1825.), hrvatski jezikoslovac i leksikograf. Objavio je u Beču na talijanskom jeziku “Bečka pisma” u kojima kritizira birokratizam u austrijskoj carevini. Kao učitelj jezika izradio je i 1803. objavio u Beču hrvatsko-talijansko-njemački rječnik s gramatikom koji donosi najosnovnija značenja (17 000 riječi). Zanosio se idejom o zajedničkom književnom “ilirskom” jeziku koji bi se temeljio na jezičnom razvoju svih hrvatskih krajeva. Njegov “Ričoslovnik” utjecao je na preporodni rad, posebno na preporodne ideje ilirskog pokreta utjelovljene u svojevrsnu nacionalnom idealizmu.

1756.
– Rođen je Wolfgang Amadeus Mozart, austrijski skladatelj, majstor klasicizma i autor opera “Don Giovanni” i “Figarov pir”. Prema ocjeni mnogih, Mozart je najgenijalniji skladatelj u povijesti glazbe. Sa sedam godina održava senzacionalne glasovirske koncerte širom Europe. Nekoliko godina poslije, po sjećanju i po sluhu, bez greške će reproducirati skladbu Allegria čije su se note krile za isključivu upotrebu vatikanskog zbora, a koja se pjeva čak u devet glasova. S devet godina piše prvu operu Bastien i Bastiena, a s 13 dobiva mjesto koncertnog majstora u orkestru salzburškog nadbiskupa. Godine 1777. Mozart je nezadovoljan svojim statusom u Salzburgu, odlazi s majkom u Pariz, a nakon majčine smrti 1788. nastanjuje se u Beču. Počinje Mozartovo muževno doba, ispunjeno brigama i neimaštinom. Da bi preživio Mozart daje poduke iz glasovira i sklada po narudžbi mecena. Opera Otmica iz saraja postiže 1772. golem uspjeh, ali mu ne donosi i novčani probitak. Opera Figarov pir brzo je osvojila Europu, ali ne i konzervativni Beč.
Međutim, unatoč stalnim teškoćama Mozart stvara s nevjerojatnom lakoćom. Umro je 5. prosinca 1791. u 35. godini života, u dobi kada većina umjetnika tek dostiže stvaralačku zrelost.

1901.
– U Milanu je umro veliki talijanski skladatelj Giuseppe Verdi, ostavivši iza sebe 28 opera. Najveći majstor talijanske romantičke opere, vladao je glazbenom scenom puna tri desetljeća s kraja 19. stoljeća. Verdi je rođen 9. ili 10. listopada 1813. pokraj Parme.

1924.
– U Rimu je potpisan “Sporazum o Rijeci”, kojim je velikosrpska vlada Kraljevine SHS, s Nikolom Pašićem na čelu, snishodljivo izručila hrvatski grad Rijeku Kraljevini Italiji.

1945.
– Sovjetska Crvena Armija ušla u Auschwitz-Birkenau u Poljskoj gdje pronalazi koncentracijski logor u kojem je ubijeno preko milijun ljudi. Nijemci su prisilili 60,000 zatočenika da napuste Auschwitz i marširajući se presele u logor Loslau (tzv. Marševi smrti). U Auschwitzu je ostalo samo 7,500 ljudi koji su bili bolesni ili preslabi za hodanje. Njih je Crvena armija oslobodila na današnji dan. Oko 20,000 zatočenika iz Auschwitza uspjelo je doći do logora Begen-Belsen gdje su ih oslobodili Britanci u travnju 1945. godine.

1973.
– Potpisan je Pariški mirovni sporazum kako bi se završio Vijetnamski rat.

1993.
– Prema obavijestima Glavnog stožera HVO-a, na području Busovače muslimanske snage spalile 5 hrvatskih sela, a u sukobima poginulo 39 pripadnika HVO, dok ih je 48 ranjeno.

1994.
– Srpskopravoslavni mitropolit zagrebačko-ljubljanski Jovan Pavlović vratio se u Zagreb gdje je dobio hrvatsku domovnicu i putovnicu.

dd0127