28. siječnja
Na današnji dan, 28. siječnja 1993. godine, oslobođena je brana Peruća. Akcija hrvatskih vojnika na oslobađanju brane Peruće bila je jedna od najuspješnijih u cijelom Domovinskom ratu.
Akciju su samoinicijativno, bez zapovijedi, izveli branitelji iz cetinskoga kraja, pripadnici 126. brigade i 15. domobranske pukovnije uz sudjelovanje vojne policije.
Petnaest mjeseci ranije, 17. rujna 1991. srpske snage predvođene ratnim zločincem Ratkom Mladićem okupirale su i zauzele branu Peruća prijeteći njezinim miniranjem i urušavanjem.
Dolaskom UNPROFOR-a i preuzimanjem tzv. „ružičaste zone“, srpske snage povukle su se deset kilometara od crte razdvajanja, a pripadnici UN-a rasporedili su se na samoj hidroelektrani, što je smanjilo opasnost od neprijateljskoga djelovanja i prijetnji urušavanjem brane.
Srpske paravojne postrojbe tijekom popodneva 27. siječnja 1993. upale su na prostor Peruće, odakle su u 16 sati protjerale kenijske snage UNPROFOR-a i preuzele položaje na Alebića kuli, dovlačeći topništvo na Babića brig i prostor oko brane Peruća.
Zatim su srušili most koji je bio sastavni dio sustava brane s konačnom namjerom miniranja brane, s 30 tona eksploziva.
Izvidnici HV-a sve su to pratili, nakon čega su hrvatske snage krenule u akciju koja ranije nije planirana. Snage HV-a koje su bile raspoređene na tome području tijekom večeri se organiziraju te uz neznatna ojačanja pristigla tijekom noći ujutro 28. siječnja sprečavaju neprijateljski pokušaj pješačkoga proboja prema Biteliću.
Cilj napada HV-a bio je osloboditi branu HE Peruća, otkloniti opasnost od miniranja brane te spriječiti katastrofalne posljedice u slučaju nastanka vodenoga vala iz Perućkoga jezera, kao i zauzeti dominantne visove na Svilaji kako bi se otklonila ugroza neprijatelja na širem području Sinja.
U 10:15 srpske snage aktivirale su eksploziv postavljen u nadzornoj galeriji brane namjeravajući njezinim rušenjem stvoriti veliki vodeni val koji bi potopio sve što se nalazi u donjem toku rijeke Cetine. Naboji su eksplodirali, no brana unatoč teškim oštećenjima nije popustila, što je spriječilo katastrofu velikih razmjera.
Odmah nakon detonacije postrojbe HV-a krenule su u napad i ubrzo su ovladale kompletnim područjem oko brane Peruća, izbijajući na planiranu crtu: Umac tt 1120 – Gornji Kunci – Babića brig tt507.
U izvedbi operacije Peruća angažirani su pripadnici 16. domobranske pukovnije, interventne skupine iz 126. brigade i protuoklopna skupina iz 141. brigade, pripadnici SOOV-a Sinj i Vojne policije. Tijekom operacije Peruća poginuo je pripadnik HV-a Ante Buljan, a trojica pripadnika HV-a su ranjena.
Podsjećamo na još neke događaji koji su se odigrali na današnji dan:
1573.
— Počela velika seljačka buna pod vodstvom Matije Gupca. Pobuna u krvi ugušena 9. veljače. Seljaci su pružali neočekivano žestok otpor, iako su bili mnogo slabije naoružani.
Sam je ban i biskup Juraj Drašković tu bitku nazvao velikom. Gubec je, kako piše mađarski povjesničar Istvanffy, prije početka okršaja seljacima govorio neka budu svjesni da trebaju pobijediti ili očekivati jao pobijeđenima. Pobijedila je ipak plemićka vojska nakon četverosatne nemilosrdne borbe. Uslijedila je krvava odmazda. Uz tri tisuće palih kraj Stubice, mnogi su kmetovi povješani i osakaćeni. Ustanički vođa Matija Gubec – kaže legenda – okrunjen je usijanom krunom, mrcvaren i na kraju rasječen mačevima. Drugi, pak, izvori navode kako se sam Drašković zauzeo da kazne ne budu okrutne.
1886.
— U poljskom gradu Lodzu rođen je Arthur Rubinstein, jedan od najvećih pijanista našega doba.
1993.
— Stotinjak uglednih intelektualaca uputilo je otvoreno pismo američkom predsjedniku Billu Clinton, s apelom da se zaustavi genocid u BiH, a među potpisnicima su i bivši predsjednici Reagan, Ford i Nixon, zatim Margaret Thatcher, H. Kissinger, H. Sonnenfeldt, Z. Brzezinski, admiral Crowe, general Westmorlend i mnogi drugi.
2001.
— U Zagrebu umro književnik Ranko Marinković, jedan od najvećih hrvatskih proznih pisaca druge polovine 20. stoljeća (rođen 22. veljače 1913. na Visu). Objavio je više zbirki novela, drama i romana, ali naročit uspjeh postigao je knjigama novela “Poniženje Sokrata” i “Ruke”, dramom “Glorija” te romanom “Kiklop”, jednim od najboljih hrvatskih romana 20. stoljeća.
2002.
— U 94. godini života umrla je popularna švedska književnica, autorica romana i priča za djecu Astrid Lindgren, autorica Pipi Duge Čarape. Za života je objavila više od stotinu djela, među njima novele, pripovijetke, kazališne komade, poeziju te knjige pjesama. Knjige o crvenokosoj djevojčici s rasparanim čarapama prevedene su na više od 20 jezika i prodane u oko 130 milijuna primjeraka. Po njima je snimljeno 40 filmova. Dobila je nekoliko desetaka švedskih i međunarodnih nagrada, među njima i medalju “Hans Christian Andersen” koja se smatra najuglednijom na području dječje književnosti.
dd0128
