Cipar je u napetim pregovorima s međunarodnim zajmodavcima, završenim u noći na ponedjeljak u Bruxellesu, osigurao paket sanacijskih zajmova od 10 milijardi eura te izbjegao kolaps svog bankarskog sustava i stečaj.
“Okončali smo neizvjesnost koja je pogađala Cipar i eurozonu proteklog tjedna”, rekao je Jeroen Dijsselbloem, predsjedavajući skupine ministara financija eurozone.
U zamjenu za spašavanje, Cipar mora drastično smanjiti svoj pretjerano veliki bankarski sektor, smanjiti svoj proračun, provesti strukturne reforme i privatizaciju državne imovine, kazao je Dijsselbloem na konferenciji za tisak, prenose novinske agencije.
Cipar je isključen s međunarodnih financijskih tržišta već gotovo dvije godine. Međunarodna pomoć mu treba za dokapitalizaciju njegovih poljuljanih banaka i financijsko održavanje vlade. Europska središnja banka (ECB) je zaprijetila da će prekinuti ključnu pomoć za održanje likvidnosti ciparskih banaka ako se do utorka na postigne sporazum.
Da sporazum nije postignut do ponedjeljka navečer, ta mala otočna država s 1.1 milijuna stanovnika bili bi suočena s mogućnošću stečaja, koji bi je mogao prisiliti da postane prva zemlja koja će napustiti eurozonu. Taj bi presedan uznemirio tržišta i potaknuo previranja u cijeloj eurozoni od 300 milijuna ljudi, iako Cipar čini manje od 0,2 posto gospodarstva eurozone vrijednog 10.000 milijardi eura, smatraju analitičari.
Ministri financija eurozone prihvatili su plan postignut nakon 10 sati pregovora u Bruxellesu između ciparskih dužnosnika i tzv. trojke vjerovnika: Međunarodnog monetarnog fonda, Europske komisija i Europske središnje banke.
“Vjerujemo da će to oblikovati trajno, održivo i potpuno financirano rješenje”, izjavila je izvršna direktorica MMF-a Christine Lagarde.
Prema prihvaćenom planu, druga po veličini ciparska banka Laiki, bit će restrukturirana a nositelji bankovnih depozita većih od 100.000 eura morat će prihvatiti gubitke, rekao je Dijsselbloem, dodajući kako još nije jasno koliko će teški ti gubici biti.
“To će morati biti razrađeno u narednim tjednima”, dodao je on, ističući kako se očekuje da će po toj osnovi biti prikupljeno 4.2 milijarde eura. Analitičari su procjenili da bi ulagači mogli izgubiti i do 40 posto svoga novca.
Za štedne uloge kod svih ciparskih banaka do 100.000 eura jamčit će država u skladu s jamstvom EU za osiguranje depozita, rekao je Dijsselbloem.
Banka Laiki bit će odmah pretvorena u tzv. “lošu banku” u kojoj će ostati njezini neosigurani depoziti i toksična imovina, a zajamčeni depoziti bit će preneseni u najvećeg kreditora u zemlji Banku Cipra (Bank of Cyprus).
Veliki depoziti kod Banke Cipra iznad osigurane razine bit će zamrznuti dok se ne razjasni da li će i u kojoj mjeri oni također biti prisiljeni na gubitke, navodi se u priopćenju ministara financija euroskupine.
Dijsselbloem je branio pristup zajmodavaca po kojem vlasnike depozita očekuju teški gubici, kazavši kako će mjere “biti koncentrirane tamo gdje su problemi, u velikim bankama”.
Međunarodni zajmodavci, na čelu s MMF-om, tražili su temeljito restrukturiranje pretjerano velikog financijskog sustava Cipra, koji je i do osam puta vrijedniji od bruto domaćeg proizvoda od oko 18 milijardi eura. Rekli su da se poslovni model zemlje za privlačenje stranih ulagača, među njima mnogih Rusa, s niskim porezima i labavom financijskom regulacijom osvetio i da mora biti stubokom promijenjen.
Za Cipar, drastično smanjivanje financijskog sektora, gubitak povjerenja s nedavnim previranjima i predstojeće mjere štednje, znači da se zemlja suočava s teškim vremenima.
“Dubina financijske krize na Cipru znači da će bliska budućnost biti vrlo teška za zemlju i za narod. Ali mjere će biti nužne da Ciprani obnove svoje gospodarstvo na novim osnovama”, rekao je povjerenik EU za gospodarske i monetarne poslove Olli Rehn.
Da bi osigurao sanacijske zajmove, Cipar je morao pronaći način da prikupi nekoliko milijardi eura kako bi se moglo kvalificirati za paket od 10 milijardi eura. Glavnina tog novca sada se treba namiriti iz prisilnih gubitaka vlasnika velikih depozita, a ostatak od povećanja poreza i privatizacije. Vjerovnici su inzistirali da Cipar ne može primiti više kredita, jer bi njegov teret duga bio neodrživo visok.
Plan dogovoren na pregovorima ranije ovoga mjeseca, koji je predviđao jednokratno oporezivanje svih štednih uloga u ciparskim bankama, izazvao je gnjev Ciprana i nije dobio ni jedan glas u ciparskom parlamentu.
O dubini straha od bankarskog kolapsa, govori i nedjeljna odluka ciparske središnje banke da podizanje gotovine iz bankomata ograniči na 100 eura dnevno.
Ciparske su banke bile zatvorene prošloga tjedna, dok su dužnosnici radili na planu spašavanja, a njihovo otvaranje nije predviđeno do utorka.
Nakon što su ministri financija eurozone odobrili sporazum s Ciprom, nekoliko nacionalnih parlamenata u zemljama eurozone poput Njemačke sada također mora odobriti sporazum, što bi moglo potrajati još nekoliko tjedana. Dužnosnici EU su rekli kako očekuju da cijeli program bude odobren do sredine travnja.
