Državljanstva Bosne i Hercegovine odreklo se oko 50.000 građana, po podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, prenosi sarajevski Dnevni avaz. List navodi da su im u ministarstvu objasnili da službeno nisu poznati razlozi odricanja jer tijekom procedure ispisa građani nisu dužni navoditi razloge.
“Većina onih koji se odreknu bh. državljanstva život nastavlja u nekoj od zapadnoeuropskih zemalja i uzimaju njihovo državljanstvo”, kaže Zorica Rulj, glasnogovornica Ministarstva.
U nekoliko prvih poslijeratnih godina broj ispisa evidentirao se jednocifrenim brojkama, ali su brojke naglo porasle 2001. godine. Kulminacija ovog procesa dogodila se 2003. godine, kada se državljanstva BiH odreklo čak 9.070 dotadašnjih građana ove zemlje.
“U prva tri mjeseca ove godine bilo je 807 ispisa iz bh. državljanstva”, kazala je Rulj uz objašnjenje da odricanje košta 800 KM, odnosno da toliko košta taksa.
Cijena, pak, može biti i niža ako se radi o “grupnom odricanju”. “Jedna taksa važi za članove obitelji ako žive na istoj adresi i u tijeku iste godine se odriču državljanstva”, dodala je Rulj.
Komentirajući ove porazne brojke, Zaim Pašić, predsjednik Svjetskog saveza dijaspore, kaže da građani koji su se odrekli državljanstva naše zemlje ni u kojem slučaju nisu okrenuli leđa državi. Prema njegovom objašnjenju, većina ih je to učinila iz egzistencijalnih razloga, odnosno da bi ostvarili prava u zemljama u kojima žive.
“Ja vjerujem da ti ljudi nisu zaboravili na Bosnu, da je to samo formalno i da će se, ako se stvore uvjeti, odreći drugog državljanstva i vratiti svom rođenom. To je problem našeg Zakona o državljanstvu, čiji famozni član sedam kaže da se stjecanjem drugog gubi državljanstvo BiH. Raznim stranačkim liderima, strankama, Parlamentu BiH… slali smo dopise u kojima smo tražili da se taj član briše”, objašnjava Pašić.
To je, kako kaže, političko, a veže se i uz ekonomska i pravna pitanja. Pašić konstatira da se takvom politikom, odnosno “nekim činovima i dalje želi produžiti agonija etničkog čišćenja”.
Pašić sa žalošću konstatira i da mnoge druge zemlje davanje državljanstva uvjetuju ispisivanjem iz bosanskohercegovačkog. Primjera radi, takav je slučaj sa Njemačkom, Austrijom… a pozitivan je primjer Švedska, gdje se naši državljani ne moraju odricati svog kako bi dobili državljanstvo te zemlje.
