Irska je, nakon dva tjedna odbijanja pomoći EU-a i MMF-a, u nedjelju ipak objavila da će od njih uzeti trogodišnji zajam, a navodno je riječ o 80 milijardi eura, no vrijednost tog paketa pomoći još uvijek je podložna promjenama.
Irska bankarska i proračunska kriza bila je prvi pravi test za 750 milijardi eura vrijedan sustav pomoći za zemlje eurozone koji su osnovali EU i MMF, nakon što su proljetos spasili Grčku od bankrota injekcijom od 110 milijardi eura.
Europska unija nadala se kako taj fond pomoći neće biti iskorišten, a mnogi europski lideri mislili su da će samo postojanje fonda biti dovoljno da pruži sigurnost tržištu, piše “Wall Street Journal”.
U irskom slučaju, korištenje pomoći pokazalo se kompliciranijim nego je itko mogao pretpostaviti. Irska je naime, danima oklijevala hoće li uzeti pomoć, pa umjesto da je poslužila kao primjer na koji način mehanizam može riješiti tržišnu zabrinutost, uznemirila je tržište i stavila sol otvorene financijske rane diljem Europe.
Dublin je, kako je i bilo očekivano, tijekom vikenda podlegao pritisku te konačno prihvatio pomoć izvana, međutim i dalje ne odustaje od namjere da sačuva svoju nisku razinu korporativnog poreza od 12,5 posto, što Njemačka i Francuska smatraju nepravednim.
Tako je njemački ministar financija Wolfgang Schäuble u nedjelju rekao da će Irska morati prihvatiti stroge uvjete, ali nije konkretizirao na koje mjere misli.
Irski ministar financija rekao je da će paket pomoći biti namijenjen popravljanju proračuna kao i krizom pogođenom bankarskom sustavu. Očekuje se da Dublin u utorak otkrije svoj četverogodišnji plan rezanja potrošnje, a vlasti žele izbjeći nove oštrije mjere štednje kao preduvjet dobivanja pomoći.
Kao dio mjera, irski premijer Brian Cowen je najavio restrukturiranje bankarskog sustava, što znači da će dvije najveće banke morati smanjiti poslovanje, posebice ono koje nije izravno povezano s irskim gospodarstvom.
Najveći dio paketa pomoći namijenjen je kao standby paket koji bi bio na raspolaganju za pomoć bankama u slučaju novih gubitaka.
Međunarodni monetarni fond u zajmu bi trebao sudjelovati s otprilike jednom trećinom iznosa, a najveći dio bi trebao stići iz Europskog mehanizma za financijsku stabilnost (EFSF) koji su osnovale članice eurozone.
Ostatak novca dolazi od Europske komisije i kroz bilateralne pozajmice Velike Britanije i Švedske koje su dio EU-a, ali ne koriste euro. S obzirom na najveći udio Njemačke u fondu EFSF, očekuje se da će upravo Berlin biti najvelikodušniji za spas Irske.
Međutim, iako je Irska zatražila pomoć, analitičari upozoravaju da paket pomoći za Irsku možda neće uspjeti uvjeriti tržište u sposobnost plaćanja Portugala i Španjolske koji također proživljavaju teška financijska vremena.
Uzimanje paketa pomoći također znači neuspjeh za irsku vladu koja je još donedavno tvrdila da ne treba novac.
