U Cancunu, u Meksiku, održava se konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, o kojima znanstvena rasprava još uvijek traje. Velika većina znanstvenika je u suglasju oko glavnih pitanja, vezanih uz klimatske promjene, no javnost je i dalje zbunjena i podvojenih stavova.
Klimatske su promjene postale polarizirajuća tema. S jedne strane su oni koju se slažu s općim konsenzusom da planet postaje sve topliji te da je uzrok tome u velikoj mjeri izgaranje fosilnih goriva. S druge strane su oni koji odbacuju cijelu postavku ili barem neke njene dijelove. Ponekad ta debata dobiva skoro religijske prizvuke, s pravovjernicima i nevjernicima i hereticima.
Američki su mediji također uhvaćeni u tu raspravu. Većina glavnih medijskih kuća se koncentrira na globalno zatopljavanje, dok se konzervativni mediji usredotočavaju na mišljenja znanstvenih i političkih skeptika.
List “Los Angeles Times” je izvijestio ranije ovog mjeseca da je organizacija pod nazivom Američka geofizička unija počela s kampanjom organiziranog suprotstavljanja konzervativcima u Kongresu Sjedinjenih Država. Međutim, ta se nepolitička udruga protivi takvoj karakterizaciji njihovih pokušaja širenju osviještenosti o tom pitanju.
Jedan od vodećih znanstvenika koji predvode te pokušaje, John Abraham, sa sveučilista St. Thomas u St. Paulu u saveznoj državi Minnesoti, tvrdi da se on želi ograditi od stranačkih rasprava: “Želim povratiti civiliziranost u ovu diskusiju. Ako se upustimo u zlonamjerne napade na naše kolege, ili između znanstvenika i javnosti, svi ćemo biti na gubitku.”
John Abraham kaže da ova skupina znanstvenika želi pružiti točne informacije i perspektive, bez da se istovremeno napadaju skeptici. Međutim, dodaje da političari i medijski komentatori koji nazivaju klimatske promjene lažnima time zavaravaju javnost.
Abraham navodi da zajedno s drugim znanstvenicima, uključenim u projekt, pokušava pružiti točnu procjenu veličine te prijetnje: “Devedeset sedam posto trenutno aktivnih klimatologa vjeruje da ljudska rasa uzrokuje zatopljenje, te da problem postoji. Ako odete pitati ljude po ulici oni bi vjerojatno bili podijeljenih mišljenja, oko pola-pola. Dakle postoji duboki raskol između onoga sto znanstvenici znaju, i onoga sto zna javnost. Nas je cilj premostiti taj raskol.”
Međutim, na mišljenje javnosti također utječe manjina klimatologa koji dovode u pitanje tvrdnju da bi globalno zatopljenje bila katastrofalna stvar. Jedan od tih skeptika je John Christy sa sveučilista Alabame u Huntsvilleu: “Znanost nije natjecanje u popularnosti, cilj znanosti je doći do točnih podataka pomoću stvaranja statističkih modela koji se onda testiraju. Mi smo pronašli da ti njihovi modeli ne odgovaraju stvarnosti, te da se stvarnost ne kreće u nekakvom katastrofalnom pravcu.”
Christy je među onima koji tvrde da su ponuđena rješenja za zaustavljanje zatopljenja uglavnom nerealna. Prema njemu, za sad postoji mali broj učinkovitih alternativa energentima na bazi fosilnih goriva, a istovremeno se potražnja za energijom povećava, posebice u siromašnim zemljama.
“Živio sam u Africi i radio s ljudima koji su ekstremno siromašni. Mislim da će se vidjeti kako će svjetski apetit za energijom rasti i rasti. Energija na bazi fosilnih goriva je najjeftinija. Bez obzira kakvi su zaključci skupova kao što je ovaj u Cancunu, neminovno će doći do povećanja ispuštanja ugljičnog dioksida u atmosferu,” kaže Christy.
Takve riječi ljute one koji su mišljenja da će klimatske promjene uzrokovati drastični rast razine mora, te možda dovesti i do uništenja civilizacije. Zbog toga se na sastanku u Cancunu najvjerojatnije neće ni spominjati skeptici i kritičari. Za one koji se tu okupljaju, vrijeme za raspravu je prošlo, a došlo je vrijeme za akciju.
