Presjek globalne ekonomije u 2010. godini pokazuje da je svijet prebrodio najtežu financijsku krizu ove generacije. Međutim, više od dvije godine nakon početka krize, ekonomija prolazi kroz krhki i neujednačeni oporavak, koji je, kako navodi ekonomist Svjetske banke Hans Timmer, ponajviše potaknut gospodarskim rastom u zemljama u razvoju: “Daleko najvažniji događaj su vrlo dobri ekonomski rezultati zemalja u razvoju, posebice u Aziji, a sve više i u Južnoj Americi.”
Međutim, brzi razvoj zemalja kao što su Kina, Indija i Brazil podcrtao je sve veću neujednačenost. Sredinom godine konstantno visoka nezaposlenost u Sjedinjenim Državama i prijetnja nesolventnosti eurozone poslužili su kao podsjetnici na to da oporavak neće biti niti lagan niti jednostavan.
Uri Dadush, direktor međunarodnog ekonomskog programa Zaklade Carnegie, kaže: “Mislim da je najvažniji događaj u 2010. bio nastavak ekonomskog oporavka koji je u stvari bio dosta brz. Još jedna velika vijest bila je dužnička kriza u Europi koja i dalje kuha i predstavlja najveći rizik za globalnu ekonomiju u 2011. godini.”
U valu prosvjeda u Grčkoj povodom uvođenja mjera štednje koje su bile uvjet za europsku pomoć, zabrinuti su ulagači izgubili povjerenje u euro. Dolar također nije prošao dobro. Tjedan dana prije ključnog sastanka čelnika skupine država G20, američka je Središnja banka objavila svoj novi plan otkupa državnih obveznica u vrijednosti od 600 milijardi dolara, u cilju poticanja američke ekonomije.
Međutim, čelnici skupine G20 optužili su Ameriku da ubacivanjem dolara na svjetsko tržište pokušava učiniti američki izvoz jeftinijim. Ta je doktrina potakla protekcionističko raspoloženje i, kako kaže Domenico Lombardi iz instituta Brookings, potkopala je američke argumente protiv manipulacije nacionalnom valutom od strane Kine: “Trenutak obljavljivanja tog plana nije se dogodio u dobro vrijeme, jer je donekle doveo u pitanje mogućnost pune suradnje na sastanku, s obzirom na to kako su zemlje u razvoju reagirale na ovu vijest.”
Bez užurbanosti koja je bila karakteristična za prethodne stastanke, ovom prilikom čelnici G20 uspjeli su doći do načelne suglasnosti protiv manipulacije valutnog tečaja. Međutim, neuspjeh grupacije G20 da usuglasi svoje stavove ubrzo je zasjenio strah od veće europske krize. Sučeljena s bankovnom krizom i nemogućnošću da vrati svoje dugove, Irska je postala druga zemlja u eurozoni koja je zatražila pomoć izvana.
Bez većih rezervi i druge visoko zadužene zemlje će pasti, tvrdi Desmond Lachman iz Instituta American Enterprise: “Sljedeći će na redu vrlo vjerojatno biti Portugal, a nakon Portugala – Španjolska. Moj stav prema tim zemljama jest kao i o Irskoj: te zemlje jednostavno nisu u stanju uklopiti se u stroge propise euro valute.”
Španjolska je najveći problem za Europsku uniju. Budući da predstavlja treću najveću ekonomiju u Europi, mnogi je smatraju prevelikom da propadne. Međutim, Hans Timmer iz Svjetske banke kaže da je propast eura preuveličani problem, te da su europski čelnici odlučni u obrani i očuvanju eura. Ekonomisti tvrde da je stabilna Europa ključna za globalni oporavak.
Domenico Lambardi iz Instituta Brookings tvrdi da je to posebice istina za Afriku gdje donacije iz Europe predstavljaju značajnu stavku u budžetima mnogih zemalja. S obzirom na međupovezanost svjetske ekonomije, stručnjaci kažu da postoji sve veći konsenzus da je brzi rast nekih zemalja u razvoju neodrživ, ako ne bude bio popraćen rastom u zapadnim zemljama.
“Dio problema je to što nezaposlenost u Sjedinjenim Državama sve više postaje strukturalni problem. Nezaposlenost je koncentrirana u industrijskim granama koje su postale neodrživo velike u razdoblju rasta prije krize. Sada je nužno stvoriti radna mjesta u novim sektorima”, kaže Lambardi.
Pred kraj godine kasni, ali primjetni skok povjerenja američkih potrošača pomaže u smanivanju izgleda za novu ekonomsku krizu. Bez obzira na to, čak i najoptimističniji analitičari kažu da je realistična prognoza za svjetsku ekonomiju u 2011. godini nastavak sadašnjeg stanja – bolno spor, ali i stabilan rast, uz ubrzani rast zaduženosti. [Glas Amerike]
