NA DANAŠNJI DAN, 15. listopada: U Zagrebu osnovano Hrvatsko planinarsko društvo

Na današnji dan 1874. u Zagrebu je osnovano Hrvatsko planinarsko društvo. Zanimljivo je da se to dogodilo samo sedamnaest godina nakon osnutka prvog planinarskog društva na čitavom svijetu (u Londonu).

Hrvatsko planinarsko društvo utemeljeno je na inicijativu Bude Budisavljevića i Đure Pilara. Prvi skupni izlet organiziran je 17. svibnja 1875. na Oštrc i Plješivicu. Na Medvednici je 1877. podignut crkveni vidikovac, a 1878. sagrađeno je prvo sklonište.

Prvo stručno markiranje planinarskih putova na Medvednici i uređenje vrela i skloništa Kraljičin zdenac ostvareno je 1882., a 1898. počeo je izlaziti časopis “Hrvatski planinar”.

U Hrvatskoj je, osim matičnog društva u Zagrebu, do 1945. (do kada je društvo djelovalo) djelovalo oko 70 podružnica. Na većini planina u Hrvatskoj HPD je podizalo planinarske domove i skloništa te markiralo putove.

Iako Hrvati nisu alpski narod i unatoč činjenici da u Hrvatskoj nema nijednog vrha višeg od 2000 metara, deveti su narod na svijetu koji je osnovao planinarsko društvo, iste godine kad i Francuzi.

Hrvatsko planinarstvo u svjetskim razmjerima ističe nekoliko povijesnih činjenica i neobičnosti, koje svijetu nisu dovoljno poznate. Hrvat Petar Zoranić Ninjanin napisao je 1536. prvu planinarsku knjigu na svijetu (“Planine”, tiskane u Veneciji, 1569).

Planinarenja je u nas naravno bilo i prije, ali tek osnutkom društva počelo je sustavno bavljenje tom aktivnosti. Začetnik, pokretač svega, bio je doktor Đuro Pilar, osnivač znanstvene mineralogije i geologije Sveučilišta u Zagrebu, kojeg je oduševila zamisao mladog upravnog činovnika Bude Budisavljevića o osnutku planinarskog društva.Bitna je činjenica da su osnivači i prvi planinarski djelatnici bili mnogi tadašnji znanstvenici i kulturni radnici. Prvi predsjednik HPD-a bio je doktor Josip Šloser-Klekovski – liječnik, botanik i entomolog, zatim su se tu našli ilirac enciklopedist Ljudevit Vukotinović, doktor Spiridon Brusina, zoolog, doktor Mijo Kišpatić, mineralog i petrograf, doktor Petar Matković, geograf, književnik August Šenoa.

Tridesetak društvenih povjerenika djelovalo je u mjestima koja su bila polazišta na obližnje planine. Priređivani su izleti, obilježavani planinarski putevi, građena prva skloništa. Već 1877. sagrađena je na Sljemenu drvena piramida – vidikovac. Godinu dana poslije zagrebačka gradska općina podiže i lugarsku kuću, prvu u Hrvatskoj.

Uskoro se diljem Hrvatske osnivaju planinarska društva, postavljaju se temelji speleologiji, gorskoj službi spašavanja, vodičkoj službi. Planinarenje postaje sastavnicom života mnogih građana željnih boravka u prirodi i na čistu zraku. Nedjeljom i blagdanom mnoštvo ljudi hrli u planine kako bi gibanjem i drugim aktivnostima pripremilo svoj organizam za nove napore.