Akademik Bušatlija: Gradnja Pelješkog mosta je agresija na BiH

ibrahim-busatlija Akademik Ibrahim Bušatlija, ekspert za geomorfologiju i član Pomorskog društva BiH, izjavio je za agenciju Anadolija da je Pelješki most “atak na Bosnu”.

“To je jedan konstrukt koji će prelaziti preko naših teritorijalnih voda, našeg unutrašnjeg mora i našeg morskog segmenta koji nas vodi u međunarodne vode. Mi imamo pravo na međunarodne vode putem koridora koji ide od Neuma pa do Korčule. Svaka država koja izlazi na more, pa makar i metar, ona ima pravo na međunarodne vode. Mi imamo koridor od približno 60 kilometara, tj. od zaliva Neum, pa između Hvara i Korčule i dalje na otvoreno more. Ako neko hoće praviti most, mora se obratiti arbitražnom sudu u Hamburgu, Strasbourgu ili gdje hoće, jer se te stvari sudski rješavaju. U suprotnom je to agresija, jer su to naše vode, ne može niko ništa graditi na tuđem teritoriju. Kako ćemo mi drugačije doći do međunarodnih voda nego vodenim koridorom“, zapitao se Bušatlija.

Poručio je vladi BiH da se ne smije cjenkati u vezi sa izlaskom zemlje na otvoreno more, jer će i sama napraviti međunarodni prekršaj ako to učini.

“Hrvati i sad mogu prelaziti preko Neuma, ali problem mosta i kanala će izazvati međunarodni sukob. Neka pogledaju povelju UN-a o pravima mora, šta to znači jednoj državi koja je uvučena u zaljev, a treba ići na otvoreno more. Ako se ispred nje nalazi arhipelag otoka, onda se toj državi odredi koridor od milju i pol ili dvije širine, kojim ona ostvaruje svoje pravo međunarodne plovidbe. To što neke druge snage hoće suprotno da rade, to je atak na našu državu“, poručio je akademik Bušatlija.

Pojedini mediji u BiH istič da se Hrvatska ne obazire se na prijetnje iz BiH da će ih tužiti ako nastave s gradnjom mosta kopno-Pelješac i spriječe izlazak BiH na otvoreno more.

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić još prije pet godina najavio je da će BiH tužiti Hrvatsku svim međunarodnim sudovima ukoliko nastavi s gradnjom Pelješkog mosta.

Ističe se također da je Predsjedništvo BiH zaključilo je kako se Pelješki most ne može graditi bez pune suglasnosti dviju država, a nje ne može biti dok se ne riješi pitanje pomorske granice u Neumskom zaljevu.