Sutra se obilježava 15 godina od potpisivanja Daytonskog sporazuma koji je prekinuo krvavi rat u BiH, ali i ostavio nefunkcionalnu i nepravednu zemlju koja u idućem četverogodišnjem mandatu mora doživjeti ustavne promjene. Sporazum je potpisan u bazi zračnih snaga Wright-Patterson u Daytonu, SAD, gdje se održavala konferencija održala od 1. do 21. studenoga 1995.
Glavni su sudionici bili Alija Izetbegović (predsjednik Republike BiH), Slobodan Milošević (predsjednik tadašnje SR Jugoslavije) i Franjo Tuđman (predsjednik Republike Hrvatske), te glavni američki pregovarač, veleposlanik Richard Holbrooke, i general Wesley Clark. Sporazum je službeno potpisan u Elizejskoj palači u Parizu, 14. prosinca 1995.
Nužne promjene
Božo Rajić, visoki dužnosnik HDZ-a 1990., istaknuo je da se o Daytonskom sporazumu mora govoriti s pozitivnog stajališta s obzirom da je zaustavio rat.
“Međutim, 15 godina kasnije se pokazao da taj sporazum ima ozbiljnih nedostataka, sadrži ozbiljne elemente nepravde u pozicioniranju konstitutivnih naroda u BiH u kojoj se hrvatski narod nalazi u najnepovoljnijoj poziciji”, naglasio je Rajić.
Prema tome, on smatra kako treba respektirati činjenicu da je sporazum zaustavio krvoproliće i ratna razaranja, ali je više nego jasno da ga treba mijenjati. Rajić navodi kako su i Daytonski i Washingtonski sporazum ostavili nepravdu prema Hrvatima u BiH, te svaki objektivni pogled na sporazume jasno upućuju na potrebne korekcije.
“Te korekcije trebaju ići u smjeru da se uspostavi institucionalna i teritorijalna jednakopravnost Hrvata unutar BiH kao cjeline. Prema tome, ako se želi postići perspektiva, navedeni sporazumi se jednostavno moraju mijenjati”, kategorički tvrdi Rajić. On je uvjeren da će u idućem četverogodišnjem mandatu doći do ustavnih promjena, te kaže kako je hrvatski čimbenik odaslao vrlo jasne poruke da nije razjedinjen, točno zna što hoće, a to je federalni model uređenja zemlje.
Dobar sporazum
Predsjednik Narodne skupštine RS-a Igor Radojičić ocjenjuje da je Daytonski sporazum osnova svih odnosa na ovim prostorima i da u ovom trenutku drugog kompromisa ili dogovora nema na vidiku.
On je rekao da 15 godina nakon njegovog potpisivanja Daytonski sporazum vidi kao nešto što je vrlo dobro, zbog čega se i 21. studenoga obilježava kao republički praznik. Radojičić je dodao da se ovaj dan u Srpskoj doživljava ne samo kao trenutak kada je zaustavljen rat, nego i kao dan koji je uspostavio korektne odnose u regiji.
“Nažalost, ti odnosi su u posljednjih 15 godina revidirani nizom nametnutih odluka međunarodne zajednice i reformi, provedenih pritiskom, koje su izvršile suštinske ustavne promjene, ne korespondirajući s onim što je u osnovi Daytonskog sporazuma”, istaknuo je Radojičić. Predsjedatelj Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović smatra da budućnost BiH jest Daytonski mirovni sporazum i da je BiH najbolja onakva kao što je to u Daytonu dogovoreno.
Prema njegovoj ocjeni, Daytonski sporazum nije donio samo mir u BiH i osigurao stabilnost u zemlji, kao i relativnu stabilnost u regiji, nego je utvrdio i odnose u BiH koji su joj omogućili da 15 godina funkcionira.
Bez preduvjeta
Srećko Latal, analitičar Međunarodne krizne grupe (ICG), smatra kako je Daytonski mirovni sporazum ispunio je osnovnu svrhu, jer je zaustavio ratna zbivanja u BiH, ali nije ispunio očekivanja da će donijeti i dugoročnu političku, ekonomsku i socijalnu stabilnost zemlje. On je rekao da odgovornost za to snose kako lokalni lideri, tako i međunarodna zajednica koja je sudjelovala u provođenju ovog mirovnog sporazuma.
“Ne treba zaboraviti pozitivna događanja nakon Dayatona. Tu posebno mislim na prvo postratno razdoblje obnove zemlje, kada su infrastruktura i osnovni servisi dovedeni na više-manje predratnu razinu, a u nekim situacijama su čak i bolji”, rekao je Latal. On je napomenuo da se ta činjenica i taj dio s današnjeg aspekta najčešće zanemaruje.
Latal smatra da politička, socijalna i ekonomska kriza koja se primjećuje u BiH u zadnje četiri godine i sva događanja nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, pokazuje da nisu stvoreni preduvjeti za dugoročnu samoodrživost BiH.
“Razdoblje kada se prisutnost međunarodne zajednice isključivo temeljila na intenzivnom djelovanju OHR-a je očigledno za nama. Jasno je i da međunarodna zajednica, a posebno Europska unija mora iznaći nove modalitete svog pristupa BiH”, rekao je Latal.
Uspješan mirovni sporazum
Veleposlanik Ruske Federacije u BiH Aleksandar Bocan-Harčenko kazao je da je teško pronaći primjer tako uspješnog mirotvornog procesa i implementacije mirovnog sporazuma kao što je to slučaj s Daytonskim sporazumom. On je naglasio da je u BiH uspostavljen mir i da se stanje neprekidno stabilizira te da je položen temelj u osnovi procesa regionalnog pomirenja, koji dobiva na zamahu, kao i proces potpune normalizacije odnosa između balkanskih država.
“BiH se učvrstila kao neovisna država te ojačala svoj međunarodni položaj. Državno uređenje zasnovano na Daytonu osigurava balans interesa njezinih entiteta i triju konstitutivnih naroda”, rekao je Bocan-Harčenko. Prema njegovim riječima, iz svega navedenog proističe nužnost poštivanja Daytona. [Dragan Bradvica / Dnevni list]
