S 10,1 posto bicikala na zagrebačkim prometnicama, Zagreb je 6. glavni grad Europske unije po svakodnevnome biciklističkom prijevozu. Prvi i drugi po broju biciklista u svakodnevnome prometu na listi su Kopenhagen s 35 posto i Amsterdam s 32 posto.
Vožnja biciklom na posao ili zbog koje druge svakodnevne obveze je neravnomjerno raspoređena diljem Europske unije pa čak trećina Nizozemaca biciklom dolazi na posao ili ga koristi za osobne potrebe svaki dan, dok se na Cipru, Malti i Portugalu ova praksa još nije udomaćila, piše Eurobarometar.
Nedostatak biciklističke infrastrukture, briga o sigurnosti i nepredvidive vremenske prilike se navode kao najozbiljniji razlozi niskih postotaka korisnika bicikala u mnogim europskim glavnim gradovima.
Grad Zagreb sustavnom strategijom provodi zacrtane programe kojima je cilj uvođenje biciklističkog prometa, i to u što većoj mjeri u prometni sustav te populariziranje vožnje biciklom kao načina gradskog prijevoza. Uz programe koje provodi, Grad podupire biciklističke sportske manifestacije i mnogobrojne udruge koje u svojim programima promoviraju bicikl kao prijevozno, sportsko i rekreativno sredstvo.
Zagreb danas broji nešto više od 200.000 aktivnih biciklista, od kojih 3.000 svakodnevno prolazi pored brojača bicikala – Bike totema, na Trgu Stjepana Radića. Zagrepčanima je na raspolaganju 562 biciklistička parkirališta na javnim površinama te nešto više od 300 kilometara uređenih biciklističkih staza.
Istovremeno, svaka nova prometnica u Zagrebu se gradi s biciklističkim stazama / trakama kao sastavnim dijelom prometne infrastrukture te je prvi hrvatski grad koji je uveo dijeljeni promet na kolniku prema nedavno donesenom Pravilniku.
