U Hagu danas počinje suđenje Goranu Hadžiću, optuženom za najteže ratne zločine u Vukovaru i okolici.
Prvobitna optužnica protiv Hadžića u dijelovima je izmijenjena. U njoj je detaljnije definirana njegova uloga u ujedinjenom zločinačkom pothvatu pod vodstvom Slobodana Miloševića.
Uhićen je, podsjetimo, u Srbiji pretprošloga ljeta. Do tada je bio u bijegu. Skrivao se u Srbiji punih sedam godina. Uhitili su ga agenti srbijanske obavještajne službe u selu Krušedol.
Optužnica ga tereti za progone, ubojstva i druge ratne zločine počinjene nad Hrvatima i ostalim nesrbima u Vukovaru i okolici. I to kao pripadnika ujedinjenog zločinačkog pothvata pod vodstvom Slobodana Miloševića. Optužbe se odnose na vrijeme između 1991. i 1993. godine.
Goran Hadžić, do rata skladištar iz Pačetine, jedna od ključnih figura velikosrpske pobune u Hrvatskoj postaje na krvavi Uskrs 1991. godine. Skupa sa zloglasnim Arkanom predvodi napad kninskih milicajaca na pripadnike hrvatske policije. Tada pogiba i prva žrtva Domovinskog rata, bojnik Josip Jović.
Hadžić, Arkan i ostali su uhićeni. Vlasti u Zagrebu ih pod nikad do kraja jasnim okolnostima puštaju na slobodu. Hadžić 1991. postaje premijer takozvane srpske oblasti Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, a godinu poslije i predsjednik takozvane Republike Srpske Krajine. Objedinjuje srpske dobrovoljce i pripadnike četničkog pokreta. Vukovar, Dalj, Erdut, Lovas, Kilisa postaju krvava kupelj.
Poslije Bljeska Goran Hadžić postaje jedan od glavnih pregovarača za početak procesa mirne reintegracije. Kraj mirne reintegracije istočne Slavonije Hadžić dočekuje kao predsjednik oblasti pod mandatom UNTAES-a.
To je bio siječanj 1998. Godinu prije hrvatska Vlada ga izuzima iz zakona o općem oprostu. Pred hrvatskim sudovima osuđen je u odsutnosti na sveukupno 20 godina zatvora. Carla del Ponte optužila ga je 2004. godine. [Dnevnik.hr]
