Časopis The Banker (pripada publikacijama grupe Financial Times), koji od 1926. godine prati financijska kretanja u svijetu, kao i svake godine u svojem je siječanjskom broju objavio izbor najboljega regionalnog guvernera i guvernera godine u svijetu, na temelju ocjena uredništva i istraživanja provedenog među bankarima i ekonomskim analitičarima, objavila je Hrvatska narodna banka.
Priznanje časopisa The Banker rukovodi se kriterijem da su dobitnici zaslužni za “stimuliranje rasta i stabiliziranje ekonomija u kojima djeluju”. Nagrada se dodjeljuje globalno, ali i regionalno – za Europu, Sjevernu i Južnu Ameriku, Bliski istok, Aziju – Pacifik i Afriku. Julio Velarde, peruanski guverner bio je laureat za Sjevernu i Južnu Ameriku i globalno u 2014. godini, za 2015. godinu ovo je priznanje globalno i za regiju Azija – Pacifik zaslužio indijski guverner Raghuran Rajan, za 2016. priznanje je na globalnoj razini i za Bliski istok ponio Mubarak Rashed Al-Mansoori, guverner središnje banke Ujedinjenih Arapskih Emirata, i napokon za 2017. brazilski guverner Ilan Goldfajn bio je proglašen najboljim globalno, ali i regionalno, za Sjevernu i Južnu Ameriku.
Istovjetno priznanje časopisa The Banker dobio je i bivši guverner HNB-a, Željko Rohatinski, za 2008. godinu.
U članku koji je The Banker objavio u povodu nagrade guverneru Hrvatske narodne banke, ističe se svestranost Borisa Vujčića: “Sedam je godina do ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. bio zamjenik glavnog pregovarača tijekom uspješne kandidature te zemlje za pridruživanje Europskoj uniji. U istom je razdoblju bio zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke, a od 2012. godine i guverner. U posljednje vrijeme usklađuje upravljanje središnjom bankom i razvoj hrvatske strategije za pridruživanje eurozoni s predsjedanjem upravljačkim odborom Bečke inicijative.”
U obrazloženju se nadalje ističe da je “Bečka inicijativa, manje poznata izvan regije, pokrenuta 2009. na vrhuncu globalne financijske krize s ciljem osiguravanja financijske stabilnosti gospodarstava s tržištima u nastajanju u Srednjoj i Istočnoj Europi. Naime, postojala je bojazan da će se velike zapadne i sjeverne europske banke, koje su dominirale financijskim sustavima tih država, povući iz kreditiranja i uzrokovati katastrofalan kreditni lom. Otad se Bečka inicijativa proširila na sedamnaest zemalja regije, kao i međunarodne financijske institucije, Europsku komisiju i nekoliko velikih europskih komercijalnih zajmodavaca.
Od ožujka 2018. neprihodonosni krediti sedamnaest zemalja Inicijative pali su na 38,3 milijarde eura ili 4,2% ukupnih kredita, odnosno na razinu ‘na kojoj ih više ne smatramo prijetnjom’, izjavio je Vujčić. Predvođena guvernerom hrvatske središnje banke Bečka je inicijativa odnedavna proširila područje svojeg djelovanja na raspravu o pitanjima kao što je financiranje inovacija, što je važno za regiju s obzirom na to da postoje naznake usporavanja modela ubrzanog rasta temeljenog na pristupu tržištu EU-a i velikoj dostupnosti slabo plaćene kvalificirane radne snage”, naglašava The Banker u svojem uredničkom prilogu.
The Banker navodi i ulogu HNB-a u čuvanju hrvatske financijske stabilnosti odnosno bankovne stabilnosti u krizi Agrokora, zbog koje je Hrvatska narodna banka i pet godina prije izbijanja krize počela sprječavati pretjeranu izloženost banaka tom poduzeću, a članak ističe i javno zalaganje guvernera Hrvatske narodne banke za strukturne reforme – osobito obrazovanja, radi kreiranja kompetencija za tržište na kojem će dominirati inovacije i tehnološki napredak, kao i za pametnu imigracijsku politiku kao jednu od mjera za rješavanje problema nedostatka radne snage u Hrvatskoj.
U povodu nagrade časopisa The Banker guverner HNB-a izjavio je: “Iznimno sam počašćen; veliko je to priznanje za Hrvatsku narodnu banku, i mene osobno. Ova nas nagrada dodatno motivira da nastavimo raditi na našim ciljevima – stabilnosti cijena i tečaja, kako bi svaki građanin RH sa sigurnošću znao da ono što posjeduje ili će tek zaraditi neće izgubiti vrijednost. Mislimo i na hrvatske tvrtke i sigurnost njihovog financijskog poslovanja i mogućnosti financiranja. Nastavit ćemo nadzirati banke u cilju održavanja financijske stabilnosti, kao i unaprjeđivati prava potrošača i njihovu informiranost. Uspjeh u ostvarivanju naših ciljeva doprinosi stvaranju boljeg okružja za gospodarski rast i razvoj cijele zemlje. I napokon, vjerujemo – i u tom ćemo cilju komunicirati sa svim građanima i tvrtkama, informirati i odgovarati na svako pitanje i dilemu – da ulazak u eurozonu dodatno može potaknuti gospodarski rast i razvoj, učiniti našu zemlju jačom u europskim okvirima, i time poslužiti boljitku svakog građanina Republike Hrvatske.”
