Hrvatska su polja neobrađena, a u dućanima se prodaju kancerogeni pekarski proizvodi iz uvoza!

Poznati smo kao zemlja koja uvozi sve i svašta pa tako uvozimo i smrznuti kruh i druge pekarske proizvode. Očekuje se da je ta hrana zdravstveno ispravna, ali to nekad i nije tako. Slučajnom kontrolom u uvezenim pekarskim proizvodima otkriveni su kancerogeni sastojci, objavio je HRT.

“Hrvatska uvozi kruha i pekarskih proizvoda za oko 90 milijuna eura s tim da valja naglasiti da se taj uvoz zadnjih 6-7 godina, od ulaska Hrvatske u EU, povećavao i to s nekim postotkom od 15 posto”, rekao je Dražen Miloloža iz Hrvatske gospodarske komore.

Mnoge će začuditi i iznenaditi da hrskavi kruh, mirisno i tek pečeno pecivo koje jedemo nema baš nikakve veze s našom zemljom. Ključ su upravo strani trgovački lanci koji su na svojim policama počeli nuditi svoju robu.

Hrvatska najviše uvozi upravo iz onih zemalja koje imaju trgovačke lance. To su Njemačka, iz Njemačke se najviše uveze, a zatim Italija, Poljska, Češka i Slovenija.

I upravo iz tih zemalja smrznuta, polugotova peciva, pizze, kroasani stižu u Hrvatsku koji se onda samo u pećnicama dorađuju. Primamljivi, topli, mirisni i hrskavi mame s polica i zovu na još.

“Vrlo često ćete čuti od roditelja da kažu kako djeca vole neki pekarski proizvod koji je iz pekarne, a takav isti koji se napravi u kući nije im jednako privlačan. Razlog su upravo te tehnološke metode prilikom proizvodnje gdje mi možemo postići tu lepršavost, teksturu i tim savršenim omjerima sastojaka koji se nalaze unutra oni postaju privlačni za konzumente”, naglasila je Olja Martinić, nutricionistica.

A među tim uvoznim i dorađenim proizvodima od kruha nađu se i oni zdravstveno neispravni, pa iz Državnog inspektorata povremeno dolazi upozorenje građanima.

Tako je nedavno izdana hitna obavijest građanima o povlačenju proizvoda s napomenom da je, zbog etilen oksida, rizik od konzumacije ozbiljan.

“Krivac” je bio sezam koji se koristio kao sirovina u proizvodnji, a koji je porijeklom iz Indije.  “Takva kontaminacija podrazumijeva ozbiljan rizik za zdravlje ljudi u Uniji jer etilen oksid zbog svoje toksičnosti nije odobren kao aktivna tvar za uporabu u sredstvima za zaštitu bilja u Uniji”, objavili su u Državnom inspektoratu RH.

Svjetska zdravstvena organizacija je klasificirala etilen oksid kao kancerogen prve vrste te je stoga u Europi zabranjen za korištenje u ove svrhe u prehrambenoj industriji, rekao je za HRT Pavle Jeličić, dr.med., epidemiolog, HZJZ.

Čak i kad su u pitanju i dozvoljene količine, znači to su one količine koje smatramo zanemarivima, vrlo je važno koliko često jedemo te proizvode.

“Ako ih pretjerano često jedemo kroz neko duže razdoblje pojavit će se tzv. kumulativni učinak. Znači te mikro količine koje su fiziološki zanemarljive kroz određeni broj godina i ako je baš takva prehrana dominantna pogotovo kod mladih, one se mogu negdje deponirati, kumulirati i dovesti do poremećaja u zdravstvenom sustavu”, naglasio je.

Stoga treba biti oprezan prilikom izbora i jako je dobro da postoje ovakve stroge regulative.