U Washingtonu je počelo proljetno zasjedanje Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda na kojem sudjeluje i hrvatsko izaslanstvo, koje predvodi ministrica financija Martina Dalić.
Svjetski financijski stručnjaci najavljuju da će svaka država s europskog jugoistoka u ovoj godini zabilježiti gospodarski rast, a da će neke od zemalja biti ugrožene zbog sve većih cijena hrane i energenata.
Hrvatska je jedna od posljednjih zemalja koja je ušla u ekonomsku krizu, te je tako među posljednjima i kada je u pitanju oporavak od svjetske krize, kaže Peter Harold, direktor Svjetske banke za zemlje Središnje Europe, među koje je svrstana i Hrvatska.
“Vjerujemo da je najgore prošlo, riječ je o krhkom oporavku koji je definitivno otpočeo. Nadamo se da će Hrvatska u ovoj godini imati umjereni gospodarski rast od oko 1.5 posto,” kaže Harold.
Najveći ekonomski problemi za Hrvatsku su veliki proračunski deficit i veliki državni dug. To je i veliki izazov za hrvatsku Vladu. Važno je da se tijekom oporavka deficit smanji, a da se istodobno ne smanji gospodarski rast. To je isti izazov s kakvim su suočene brojne europske zemlje, kao i Sjedinjene Države. No, za Hrvatsku je ključno provesti strukturalne reforme kako bi zemlja što prije ušla u Europsku uniju, kaže Harold.
“Mislim da svi možemo biti optimisti. Ali, iscrpljujući proces učlanjenja ubrzo će biti zaključen. Ne postoji određeni datum, ne mora sve biti gotovo do 30. lipnja ili 31. srpnja. Ali, Hrvatska je sve bliže. Hrvatska je napravila u pregovorima sjajan napredak,” kaže Harold.
Dakle, ekonomska situacija u Hrvatskoj dobija bolje ocjene u Svjetskoj banci i MMF-u, nego kod kuće.
Od hrvatskog izaslanstva smo saznali da ministrica financija neće u Americi prodavati državne obveznice kako bi se namaknuo novac za vraćanja starih zajmova i međunarodnih obveza.
Izvor: Glas Amerike
