Josipović oduzeo činove po političkoj podobnosti

Nakon što je hrvatski RH Ivo Jospiović oduzeo činove umirovljenim hrvatskim generalima Branimiru Glavašu, Mirku Norcu i Vladimiru Zagorcu, pravomoćno osuđenima za ratne zločine, te zloporabu položaja i ovlasti, ta je odluka i dalje predmet žestokih polemika u javnosti, piše “Glas Slavonije”.

Dok pravnici smatraju kako je predsjednik donoseći tu odluku potpuno izašao iz zakonskih okvira, preslobodno tumačeći Zakon o službi u oružanim snagama koji izrijekom kaže da je vrhovni zapovjednik nadležan samo za djelatne vojne osobe, začuđuje da je Josipović de facto donio diskriminirajuću odluku jer je spomenutoj trojci oduzeo čin (i sve što uz njega ide), a umirovljenom generalu Tihomiru Blaškiću nije – iako je u istom položaju kao Glavaš, Norac ili Zagorac.

Naime, i Blaškić je umirovljeni časnik Hrvatske vojske, koji je u Haag otišao kao inspektor u Glavnom inspektoratu, pa ne stoje tvrdnje da on nikada nije bio pripadnik HV-a.

Bivši predsjednik Stjepan Mesić susreo s dvojbom treba li pravomoćno osuđenim generalima uzeti čin. Međutim, pravni su mu stručnjaci tada decidirano rekli kako umirovljene vojne osobe ne potpadaju pod Zakon o oružanim snagama. Kada se, primjerice, Blaškić vratio iz Haaga, Mesić se nije želio upuštati ni u kakve pravne avanture te mu je ostavio i čin i mirovinu. Osim toga, znajući za međusobni animozitet Mesića i Zagorca, posve je jasno da bi bivši predsjednik učinio sve da degradira Zagorca, ali mu je na kraju uzeo samo odličja.

Međutim, Josipović tumači zakon nešto drukčije. Kažu da je sadašnji predsjednik proučavao zakon slovo po slovo dok na kraju nije pronašao navodnu pravnu mogućnost za oduzimanje činova časnicima koji nisu u djelatnoj vojnoj službi. “Ključ” je u članku 166. koji propisuje da se čin može oduzeti vojnoj osobi koja je pravomoćno osuđena na kaznu dulju od tri godine zatvora, a članak 4. istog Zakona definira da u vojne osobe, među ostalima, pripada i pričuvnik.

Taj status, po Josipovićevu tumačenju, imaju Glavaš (kao pričuvni general bojnik), Norac i Zagorec, ali ne i Blaškić. Dvojbeno je već i to postaju li sve djelatne vojne osobe automatski pričuvnici kad odu u mirovinu, ali i zašto se to onda ne odnosi na Blaškića jer naši izvori tvrde da tu ne bi trebalo biti razlike.

A ako je povod za takvo promišljanje bila činjenica da je Blaškić podržao Josipovića u predsjedničkoj kampanji, onda se, nažalost, opet vraćamo na “političku podobnost” i, u Hrvatskoj tako često viđenu selektivnu primjenu zakona, ovisno o osobnim sklonostima i animozitetima.

“Glas Slavonije” u vezi s ovom temom dononosi i izjavu Branimira Glavaša koji je rekao: “Iz ovog je više nego jasno kako Josipović jednostavno ne može sakriti animozitet prema Tuđmanovim generalima i svemu iz tog vremena.” Glavaš će razmisliti i o podnošenju ustavne tužbe.

“Glas Slavonije” u Uredu predsjednika nije uspio dobiti službeni odgovor na pitanje zašto za sve ne vrijede ista pravila, iz krugova bliskih Pantovčaku može se čuti kako i u samom Uredu postoje ozbiljna razilaženja oko ove odluke. I to ne zbog toga što je netko u Predsjedničkim dvorima osobno sklon osuđenim hrvatskim generalima, već isključivo zbog pravne dosljednosti.