Nitko nema moralno pravo nazivati se antifašistom, tko nije istodobno i antikomunist. Kazala je to Hana Arendt spisateljica mučena u nacističkim logorima. Međutim na ovim našim prostorima, posebice u veljači , iznova se vode verbalni ratovi oko događaja na koje se različito gleda.
Oni koji miješaju komunizam s antifašizam iz petnih se žila trude dokazati nedokazivo. Komunizam nije isto što i antifašizam. Nažalost nije to jasno do kraja ni bivšem hrvatskom predsjedniku Stipi Mesiću, koji se propeo na obje noge, negirajući postojanje komunističkih zločina koncem rata i poraća. Nažalost, on spada u skupinu onih koji znaju razliku, tješim se da zna, između komunizma i antifašizma, ali gomila je onih na ovim našim prostorima, KOJI to ne znaju, niti se trude da saznaju, iako je prošlo 66 godina.
Postoje neovisni izvori, za razliku od komunističke propagandne povijesti, novine, televizija, brojni znanstveni izvori koji dokazuju kako su antifašizam i komunizam sve samo ne isto.
Kada građani neće da čitaju, traže, kritički razmišljaju, a slijednici komunističke ideologije, oličeni u strankama koje su baštinice totalitarističkog sustava, onda može im dobro poslužiti Rezolucija Parlamentarna Skupština Vijeća Europe pod nazivom ”Potreba međunarodne osude zločina komunističkih režima”.
Nažalost, donošenje Rezolucije kojom je konačno u krovnoj demokratskoj instituciji osuđena zločinačka ideologija i čije žrtve od njegovog nastanka do danas broje stotinu milijuna, u BiH nije dobila gotovo nikakvu medijsku pozornost, a nije ni provedena u djelo. Razlog tome svakako leži u činjenici da su u političkom životu, te vlasti i u medijima i danas važni akteri najvećim dijelom bivši komunistički kadrovi. Bosna i Hercegovina nema niti Lustracijski zakon kojim bi se otklonile posljedica totalitarnog komunističkog režima od 1945. do 1990 godine.
Koliki su bili razmjeri komunističko zločina pisao je i u uglednom njemački list ”Bild” objavljujući popis najvećih ubojica 20. stoljeća, bez rata, a temeljen na podacima Organizacije za pomoć žrtvama političke moći u Europi. Prema tim podacima najveći zločinac koji je pobio čak 50 milijuna ljudi je Mao-Ce tung, a odmah iza njega je sovjetski diktator Staljin, kojem se na dušu stavlja odgovornost za smaknuće 40 milijuna ljudi.
Na desetom mjestu najvećih masovnih ubojica 20. stoljeća prema Bildovom popisu je također jedan bivši komunistički diktator i to Josip Broz Tito. Njemu se na teret stavlja odgovornost za ubojstva čak milijun ljudi nakon rata. Njemačka država, a možda i Italija, mogle bi mu oduzeti i najveća priznanja koja su mu dodijelila za vrijeme ”hladnog rata”.
Nedavno smo u našoj anketi proveli i istraživanje na temu Rezolucije. Tada su njezino donošenje, kao i činjenicu da je to trebalo učiniti i ranije jer je komunizam bio zločinački režim, odgovorila gotovo polovica anketiranih, njih 49,64 posto ili 277 anketiranih. [M.Ba. | Bljesak.info]
