Od Švedske na sjeveru do Italije na jugu, ekstremno desne europske stranke na izborima postižu sve bolje rezultate. One naglasak stavljaju na svoje protivljenje sadašnjoj politici useljavanja. Protive se i, kako tvrde, ‘islamizaciji’ Europe. Kako iz Londona javlja Henry Ridgwell, te su stranke popularne i zbog ekonomske krize na kontinentu.
Cijelu je zapadnu Europu prilično šokirao dobar izborni rezultat švedske Demokratske stranke. Ova stranka – koja se protivi aktualnoj politici useljavanja – donedavno je bila marginalna skupina, no u rujnu je osvojila nekoliko mjesta u parlamentu.
Mnoge je to iznenadilo jer je Švedska poznata kao model socijalne države, a useljenika iz ne-skandinavskih država razmjerno je malo – manje od pet posto ukupnog stanovništva.
U govoru nakon proglašenje rezultata, čelnik švedskih demokrata Jimmie Akesson je rekao: “Spremni smo preuzeti odgovornost za politiku naše zemlje, kao i druge stranke. Svrha izbora bila je upravo to, da se vidi tko je spreman preuzeti odgovornost.”
No, zbog pobjede ove anti-useljeničke stranke na ulicama švedskih gradova demonstrirale su tisuće njezinih protivnika, koji su upozoravali na, kako tvrde, jačanje rasizma. Jedan od prosvjednika nam je rekao: “Situacija je vrlo loša. Odrastao sam u zemlji u kojoj su svi bili vrlo tolerantni. Prvi put u životu vidim da to i nije tako.”
Ekstremno desne stranke, koje se protive naročito useljavanju iz muslimanskih zemalja, sve su popularnije u nizu europskih država. U Nizozemskoj, Geert Wilders, vođa lokalne Stranke slobode, ušao je i u koalicijsku vladu. Evo što je on u lipnju izjavio za Glas Amerike: “Nemam ništa protiv muslimana. Međutim, njihova je vjera totalitarna i ona je u suprotnosti s našim slobodama, ovdje u Nizozemskoj. Program moje stranke je zapravo obrana slobode, u Nizozemskoj i Europi.”
Ekstremno desne stranke jačaju i u Francuskoj i Italiji. Francuska je ljetos postala jedna od prvih europskih zemalja koja je zabranila feredžu, tradicionalno pokrivalo ultra-pobožnih muslimanki. Mnogi francuski političari, a i najveći dio javnosti, smatraju da je ovaj odjevni predmet koji zakriva cijelo lice – u suprotnosti s vrijednostima francuskog društva.
Mnogi europski analitičari smatraju da je u korijenima ovakvog anti-useljeničkog raspoloženja zapravo ekonomska kriza. Useljenike se često optužuje za otimanje radnih mjesta ili za iskorištavanje državne socijalne pomoći.
Njemačka povjesničarka Juliane Schutterle smatra da će sukobi vezani za globalni fenomen imigracije obilježiti ovo stoljeće: “Neće to biti toliko otvoreni sukob između Istoka i Zapada, koliko će to biti jedna kontinuirana polemika o migracijama i asimilaciji odnosno integraciji. I to posebno kada je riječ o muslimanskoj manjini u Europi.”
Bez obzira na ove prijepore i jačanje anti-useljeničkog raspoloženja, u Europu i dalje svake godine pristiže na stotine tisuća novih useljenika.
Mnogi od njih tek po dolasku shvate da nisu dobrodošli. [Glas Amerike]
