Pod nazivom “Globalni barometar krađa u maloprodaji 2010” ovoga su tjedna javnosti predstavljeni rezultati jubilarnog 10. godišnjeg istraživanja razine kriminala u maloprodaji provedenog u 42 države svijeta, uključujući i one s najvećim tržištima kao što su SAD, Kina, Australija, Francuska, Njemačka, Brazil, Velika Britanija, Južna Afrika, Turska i Indija. Istraživači iz nottinghamskog Centra za analizu maloprodaje (Centre for Retail Research) prvi su put ove godine u istraživanje uključili i Rusiju.
Najprije dobra vijest: iako je stopa kriminaliteta u cijelom svijetu osjetno porasla, gubici u globalnoj maloprodaji uslijed krađa u trgovinama smanjili su se u zadnjih 12 mjeseci (od srpnja 2009. do lipnja 2010.) za 5,6 posto. U usporedbi s 2009. godinom koja je donijela znatno povećanje gubitaka, stvari se pak postupno smiruju.
Jedan od razloga tome zasigurno su i dodatna ulaganja trgovina u zaštitu i prevenciju gubitaka. Naime, istraživanje je otkrilo čak 10-postotno povećanje ulaganja u razne mjere tehničke i tjelesne zaštite po trgovinama.
Ukupno gledano, krađe u trgovinama diljem svijeta dosegle su vrijednost od oko 107,3 milijarde američkih dolara, što predstavlja otprilike 1,36 posto vrijednosti ukupne prodaje u globalnoj trgovini. A da stvar bude gora, ta se nevjerojatna šteta na kraju “prelije” i na leđa običnih, poštenih kupaca. Izračunato je, naime, da globalna šteta po jednoj obitelji/kućanstvu iznosi 985 kuna (185.59 USD).
U usporedbi s lanjskim analiziranim razdobljem, stopa kriminaliteta u trgovinama u zadnjih je 12 mjeseci osjetno porasla. Čak je 31 posto trgovaca prijavio povećan val krađa. Najveći udio u krađama i dalje imaju uljezi izvana. Lopovi, sve češće i sve bolje organizirani, ukrali su robu u vrijednosti 240 milijardi kuna (45,5 milijardi USD), što je 42,4 posto od ukupne štete u maloprodaji.
Za razliku od ostatka svijeta, gdje su vanjski lopovi mnogo brojniji od unutarnjih, u trgovinama SAD-a, Kanade i Australije situacija je dijametralno suprotna. U SAD-u, primjerice, na “shopliftere” otpada tek 34,9 posto ukupne štete, dok nelojalni zaposlenici svojim krađama nanesu čak 43,7 posto ukupne štete.
Globalni je prosjek ipak nešto niži – 35,3 posto (odnosno oko 200 milijardi kuna). Preostalih 16,9 posto (odnosno oko 96 milijardi kuna) otpada na interne i administrativne pogreške, dok na krađe od strane dobavljača ili veletrgovaca otpada 5,4 posto ukupne štete (oko 30 milijardi kuna).
Jedna od država koje su najpogođenije krađama u trgovinama zasigurno je Velika Britanija. Procjenjuje se da su lopovi britanskim trgovinama u 12 mjeseci – od srpnja 2009. do kraja lipnja 2010. godine – nanijeli štetu od nevjerojatnih 37 milijardi kuna (4,4 milijarde funti)! Temeljem dobivenih rezultata, Britanci su otišli i korak dalje. Izračunali su da vrijednost robe koja se ukrade u njihovoj maloprodaji u prosjeku iznosi 12,05 milijuna funti, što je oko 100 milijuna kuna. I to dnevno!
Na meti sve organiziranijih lopova najčešće je “brendirana” odjeća poznatih proizvođača, ali i skupocjeni parfemi, kozmetika, no vrlo često nestaju i meso, sir, alkoholna pića i morska hrana, kao i brijaći aparati, video igre, DVD-i i CD-i…
Na povećana ulaganja u zaštitu u maloprodaji u Velikoj je Britaniji tijekom 2009. godine potrošeno više od 8 milijardi kuna (oko 970 milijuna funti). Međutim, ako je vjerovati analizi Centra, čini se da ta golema ulaganja nisu nimalo zabrinula djelatnike u trgovinama koji su, procjenjuje se, počinitelji više od trećine svih krađa!?
Premda je ukupna šteta od krađa u trgovinama 5,8 posto manja nego u istom razdoblju lani, stručnjaci su izračunali da se materijalna šteta zbog tako velikog broja krađa u konačnici “prelije” na obične Britance. Drugim riječima, prosječna britanska obitelj godišnje zbog šteta u maloprodaji ostaje siromašnija za oko 1500 kuna (oko 180 funti).
“Ovaj podatak potvrđuje da maloprodaja, osim zaštite vlastitih interesa, ima i iznimno veliku društvenu odgovornost te da mora učiniti sve što je u njezinoj moći da se suprotstavi kradljivcima”, naglasio je u razgovoru za BBC šef Odjela kriminalistike na Sveučilištu Leicester dr. Adrian Beck.
“Ako je nadzor u nekoj organizaciji slab, ako su plaće djelatnika i radni moral niski, ljudi tada shvaćaju da je i opasnost da budu uhvaćeni na djelu također niska. A u takvoj će situaciji zaposlenici mnogo, mnogo lakše iskoristiti prilike za krađu koje im se pruže”, obrazložio je dr. Beck poražavajuće rezultate u britanskim maloprodajnim lancima. [Antun Krešimir Buterin / Zastita.info]
