Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić smatra da je suradnja Milorada Dodika i Dragana Čovića nastavak suradnje koju su “radikali s jedne i druge strane” imali “za vrijeme prošlog rata”.
Komentirajući, naime, dogovor Čovića i Dodika, Mesić je u intervjuu “Oslobođenju” izjavio: “Za vrijeme prošlog rata – to je već svima jasno – radikali s jedne i druge strane međusobno su surađivali.” “Hoćete reći da se to nastavilo?”, glasilo je sljedeće pitanje, a Mesić je odgovorio: “Naravno da se nastavilo i da se nastavlja.”
Mesić drži da se savezništvom Čovića i Dodika ne rješava hrvatsko pitanje u BiH: “Kad se razgovara o hrvatskom pitanju, kad se razgovara o srpskom i bošnjačkom pitanju u Bosni i Hercegovini, moji su stavovi posve jasni. Entitet Republika Srpska vodi politiku stvaranja države u državi, a to razbija Bosnu i Hercegovinu.”
Upitan zašto je onda Čović pristao na dogovor s Dodikom, Mesić je izjavio: “Čovića ne zanimaju Hrvati u BiH. Njega zanima da on bude na čelu pa makar entitet bio od pet tisuća ljudi. Samo je važno da on bude na čelu i da bude u vlasti. Njega samo vlast i zanima, a ne interes Hrvata.”
“Interes Hrvata je biti na cjelovitom teritoriju Bosne i Hercegovine, a to je moguće samo onda ako se Hrvati i Bošnjaci vrate u Republiku Srpsku i ako Republika Srpska osigura budžetom sredstva za popravak kuća ljudima”, rekao je Mesić, ističući da je isto tako je za Federaciju važno da se vrate Srbi u svoje gradove i svoja sela.
“Tako će profunkcionirati Bosna i Hercegovina, ali je sada pitanje strukture, kakva će biti. Ne može entitet koji je nastao etničkim čišćenjem, genocidom, ratnim zločinima biti konstanta. Dakle, treba tražiti nadogradnju Ustava ili novi Dayton. A Dodik i Čović se slažu samo zato što obojicu jedino vlast zanima. Čovića već dugo zanima samo vlast”, izjavio je Mesić.
Mesić tvrdi da nije iznenađen potezima Bože Ljubića, dojučerašnjeg ljutog Čovićevog oponenta koji se sada pridružio ovom timu. “Iz onog što govori jasno je da i njega zanima samo vlast”, kaže Mesić.
“U današnjoj Republici Srpskoj, odnosno teritoriju Bosne i Hercegovine koji pokriva, prije početka rata bilo je 48 posto Hrvata i Bošnjaka. Sada ih ima osam posto. Kada bi jedan od tih hrvatskih vođa rekao: je, treći entitet, ali pod uvjetom da u njega uđu Posavina i srednja Bosna, onda bismo i ja i vi vidjeli da ljudi strateški razmišljaju. Ali oni to i ne spominju”, ističe bivši hrvatski predsjednik.
