U mom Izvještaju nema nikakva zalaganja za disoluciju BiH i uzalud bi u njemu tražili nekakav “Kučanov koncept” o podjeli BiH, ustvrdio je bivši slovenski predsjednik Milan Kučan u pismu koje je danas objavio zagrebački “Vjesnik”, kao Kučanovu reakciju na članak “Vjesnikova” kolumnista Davora Gjenera.
Ugledni hrvatski politički analitičar Davor Gjenero u “Nedjeljnom Vjesniku” je objavio članak “Unitaristička i disolucijska opasnost za konsocijacijsku perspektivu BiH” u kojem, među ostalim, piše da je javnost “doznala kako posebni savjetnik slovenskog premijera Milan Kučan, kojega je Slovenija nastojala afirmirati kao svojevrsnog europskoga konzultanta za BiH”, u svom izvještaju kao jedno od mogućih rješenja za BiH predlaže podjelu zemlje. “Ako bosanskohercegovačke nacionalne zajednice ne mogu zajedno, on (Kučan, op. ur.) predlaže da svaka pođe svojim putem”, piše Gjenero.
Gjenero dalje piše: “Kučan nije političar ‘iz Europske unije’ u pravom smislu riječi, kao što ga neki zagovornici i u Hrvatskoj nastoje prikazati, nego je tranzicijski politički vođa koji je funkciju predsjednika slovenske države obavljao dok je izvršnu vlast vodio njen europeizator, pokojni Janez Drnovšek, a iz političke je arene formalno izašao prije slovenskoga pristupanja Uniji, i očito je da – kao tranzicijski akter – zapravo ne spada u politički milje EU-a u pravom smislu riječi. Njegov bi zagovor ‘baršunaste disolucije’ BiH mogao biti vrlo opasan za regionalnu politiku.”
Kučan odgovara da Gjenero falsificira njegove “stavove o BiH koje čak i ne poznaje”. “Stavovi, s kojima u članku polemizira, nisu moji stavovi. Štoviše, to je daleko od onoga za što se zalažem u Izvještaju o BiH, koji sam pripremio za vladu Republike Slovenije, njena premijera i za predsjednika Republike Slovenije. U Izvještaju nema nikakva mog zalaganja za disoluciju BiH i uzalud bi u njemu tražili nekakav ‘Kučanov koncept’ o podjeli BiH, o kojem govori g. Gjenero.”
Kučan dalje piše: “Naprotiv, cjelokupni moj Izvještaj, u kome nikako ne bježim od realnih dilema, sadrži tri temeljne intencije: očuvati BiH kao jedinstvenu državu triju ravnopravnih konstitutivnih naroda, koji zajedno nose odgovornost za njenu budućnost, osigurati funkcionalnost države te ubrzati put BiH u europsku integraciju. Iskreno se zalažem da takav pristup podrži i Bruxelles, da shvati kako je proces pridruživanja BiH Europskoj uniji ujedno i proces izgrađivanja države i njene unutarnje reintegracije te proces učvršćivanja mira. Zbog značajnih specifičnosti BiH i njen put u EU mora biti specifičan, drukčiji od puteva i tajminga drugih država. Pri tome sam svjestan i čvrsto uvjeren da je učvršćivanje svijesti građanina BiH o tome da je BiH njihova zajednička država u kojoj sami određuju uvjete zajednička života, prije svega zadatak političkih elita svih triju naroda, koji za nužan konsenzus o tome moraju imati mandat svojih nacionalnih korpusa.
To vrijedi, i to naglašavam u Izvještaju, i za hrvatski entitet, koji ostaje bez nužnih instrumenata za zaštitu svoje ravnopravnosti i koji je prikraćen u pravu da Hrvati sami biraju svoju elitu, svoje predstavnike na nivou Federacije i države BiH.
Dovoljno je u meni realizma i ljudske odgovornosti pa i političkog iskustva da bih podržavao drukčiji koncept.”
Kučan svoje reagiranje zaključuje riječima: “Opasno je protivnike BiH kao cjelovite države i buduće članice EU tražiti tamo, gdje ih nema. Ima ih dovoljno u samo BiH, a mogu se naći i u njenoj blizini.”
