1. ožujka
1562.
– Pokoljem 23 hugenota u francuskom Wassyju na današnji dan započeli su francuski vjerski ratovi koji su trajali do 1598. kada je kralj Henry IV izdao Nantski edikt kojime je protestantima osigurana vjerska sloboda u Francuskoj
1810.
– Rođen Frederic Chopin, poljski skladatelj i pijanist.
1862.
– Izlazi prvi broj zadarskog “Narodnog lista”, najstarije živuće hrvatske novine
1872.
– Osnovan je Nacionalni park Yellowstone, prvi nacionalni park na svijetu. Yellowstone je nacionalni park Sjedinjenih Američkih Država koji se rasprostire na području velikom 8.987 km2. Park je poznat po svojim gejzirima, termalnim izvorima, super vulkanu i ostalim geotermalnim karakteristikama te se nalazi na popisu UNESCO-ove Svjetske baštine.
1883.
– U Iloku je rođen hrvatski pjesnik, feljtonist, esejist, kritičar, jezikoslovac, prevoditelj i leksikograf Julije Benešić. Kao naš najbolji poznavatelj poljske kulture, književnosti i jezika, Benešić je prevodio poljska djela na hrvatski jezik. Autor je “Hrvatsko-poljskog riječnika”, te nedovršena modernoga enciklopedijskog “Riječnika hrvatskoga književnog jezika”. Umro je 19. prosinca 1957. u Zagrebu.
1896.
– Etiopija je pobijedila Italiju u odlučujućoj bitki kod Adowe čime je završen Prvi abesinijsko-talijanski rat.
1934.
– U Zagrebu je umro Vjekoslav Heinzel, arhitekt i graditelj te popularni zagrebački trostruki gradonačelnik.
1954.
– Na poligonu za nuklearne pokuse na Bikiniju, malom atolskom otoku u Tihom oceanu, potpuno nenajavljeno Amerikanci su izveli eksploziju hidrogenske bombe koja je po snazi bila dotad bez premca – čak tisuću puta nadmašila je djelovanje atomskih bombi bačenih na Hirošimu i Nagasaki. Dim te gljive bio je visok 40, a plameni stup 7 kilometara. Prvi koji su osjetili djelovanje bombe bila su 23 siromašna japanska tunolovca s broda koji je nosio ime Sretni zmaj, a bio je udaljen otprilike 150 kilometara od Bikinija. Strašna opomena svijetu uskoro se proširila iz njihovih bolesničkih kreveta.
1978.
– Tijelo glumca Charlieja Chaplina ukrali su Bugarin Galtcho Ganav i Poljak Roman Wardas sa švicarskoga groblja Corsier. Chaplinovo tijelo je uskoro pronađeno i vraćeno na groblje.
1991.
– Početak trodnevne bitke za Pakrac.
1992.
– Završeno referendum na kojem se većina građana Bosne i Hercegovine izjasnila za neovisnost zemlje. Referendum o neovisnosti održavan je od 29. veljače do 1. ožujka 1992. Glasovalo je ukupno 2.073.568 glasača (izlaznost 63.6%). O toga broja njih 99.7% izjasnilo se za neovisnost, a 0.3% protiv. SDS je pozvao Srbe na bojkot referenduma i spriječio njegovo održavanje u pojedinim dijelovima zemlje. Referendumsko pitanje je glasilo: “Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?” Mjesec dana nakon referenduma, uslijedila je otvorena velikosrpska agresija na BiH.
– Više od polovice Crnogoraca izjasnilo se na referendumu za život u zajedničkoj državi sa Srbima – Jugoslaviji.
dd0301
