Najveća svjetska izložba o Nikoli Tesli trenutno gostuje u Madridu i u tom je dijelu Europe potaknula hrvatsko-srpsku raspravu o tome “čiji je Tesla?”.
U srcu Madrida, u zgradi španjolske kompanije Telefonice, izložbu svaki dan posjeti nekoliko tisuća ljudi, a vikendom i oko 12.000. Organizatori tvrde da se radi o najvećoj izložbi o Tesli u povijesti.
Besplatan ulaz, hladno vrijeme i ulične reklame diljem grada potaknule su mnoge na razgledanje pa u redovima čekaju deseci građana.
“Sada sam prvi put čula za Teslu i ne znam odakle je”, kaže Vanessa Rodriguez, studentica međunarodnih odnosa iz Meksika.
Izložbu o slavnom znanstveniku organiziraju Muzej Nikole Tesle iz Beograda i Zaklada Telefonica, dio istoimenog telekomunikacijskog diva. Pokrovitelj je srbijansko veleposlanstvo u Madridu.
Na ulazu u izložbeni prostor piše da se “Nikola Tesla rodio 1856. u Smiljanu, srpskom selu u Austrijskom Carstvu”. Hrvatska se na izložbi ne spominje nigdje.
Isti uvodni tekst stajao je i na internetskoj stranici zaklade. Hrvatska turistička zajednica u Madridu upozorila je hrvatsko veleposlanstvo koje je kontaktiralo organizatore.
“Istaknuli smo da je Tesla rođen u Smiljanu u Hrvatskoj i da je poznata njegova izjava ‘ponosim se srpskim rodom i hrvatskom domovinom'”, kaže Karmen Šešelja, savjetnica u hrvatskom veleposlanstvu. “Tekst na webu je korigiran”, dodaje.
Korigiran je tako da sad na njemu piše: “Sjeveroamerički istraživač, srpskog porijekla, Nikola Tesla (Smiljan, zona s većinskim srpskim stanovništvom u današnjoj Hrvatskoj)”. Taj podatak, međutim, nije točan. Ni danas, niti u vrijeme Teslina rođenja.
Vladimir Jelenković, pomoćnik direktora beogradskog Muzeja Nikole Tesle, napominje da izložba otvorena u studenom nema primjesa nikakve politike.
“Nema ničeg spornog. Tesla je rođen u Vojnoj krajini u Austrijskom Carstvu, u Habsburškoj Monarhiji”, naglašava i Jelenković i obrazlaže da je Vojna krajina u vrijeme Teslina rođenja bila pod izravnom austrijskom upravom.
Vojna krajina je ukinuta i vraćena matici zemlji 1881. godine.
“Dakle, Vojna krajina u vrijeme Teslina rođenja, nema nikakve veze s Hrvatskom niti u bilo kojoj varijanti to može biti zemlja genijalnog istraživača”, tvrdi Jelenković.
Glasnogovornik Telefonice David Arranz nije odgovorio na upit Hine. Španjolski autori Maria Santoyo i Miguel Delgado, koje je za tekstualni opis izložbe angažirala zaklada, nisu bili dostupni za komentar.
“Ovo je kontroverzno pitanje”, kaže Sara Gimeno, 24-godišnja asistentica u Telefonici dok posjetitelje izložbe šalje u dugački red na ulazu. “Prosrpski izvori tvrde da nema veze s Hrvatskom, dok oni skloni Hrvatima ističu da se Hrvatsku mora spomenuti”, kaže.
Izložba pod nazivom “Nikola Tesla: Njegova je budućnost” završava u nedjelju, a iz Madrida putuje u Meksiko, Argentinu, Brazil i Čile.
“Zbog izuzetnog interesa španjolske publike Telefonica je zainteresirana za njeno gostovanje u Latinskoj Americi gdje posluje u četrnaest zemalja”, kaže Jelenković.
U posljednjih nekoliko godina izložba je bila prikazana u više od 20 zemalja, uključujući Austriju, Francusku, Kinu, Australiju i SAD.
Srbija intenzivno radi na promoviranju Nikole Tesle, čije ime nosi beogradski aerodrom i čiji se lik nalazi na njenim novčanicama, vidno istaknutima na madridskoj izložbi. Eksponati, uključujući fotografije znanstvenika i njegove osobne zapise, dopremljeni su iz Beograda.
Prijepor među državama ne iznenađuje Josea Luisa de la Penu, direktora diplomatske škole u Madridu, dijela španjolskog ministarstva vanjskih poslova. “Za zemlju je važno reagirati u ovakvim slučajevima, no nema nikakva jamstva da će druga strana nešto promijeniti”, kaže.
Jelenković, pak, napominje da beogradski Muzej Nikole Tesle u svojim samostalnim izložbama koristi najkorektniju definiciju Tesle – srpsko-američki znanstvenik, fizičar, inženjer i izumitelj, rođen je u selu Smiljanu, u Vojnoj krajini (tada u Austrijskom Carstvu, danas u Republici Hrvatskoj).
Savjetnica u hrvatskom veleposlanstvu Šešelja napominje da organizatori u Madridu “nigdje nisu spomenuli Tesline veze s Hrvatskom”.
Ovo nije prvi ovakav spor u Madridu. Prije dvije godine je u glavnom gradu Španjolske organizirana izložba o Ivi Andriću, dobitniku Nobelove nagrade za književnost i jugoslavenskom diplomatu u Madridu. Srbija se prometnula u glavnog organizatora, a različite stavove na otvaranju izrazila su veleposlanstva Hrvatske i BiH.
Istovremeno, posjetitelji prolaze tamnom prostorijom u kojoj blješte 3D računalne animacije Teslinih pronalazaka.
Na zidu su ispisane i riječi samog izumitelja: “Ostavimo da budućnost kaže istinu i sudimo svakoga prema njegovim uspjesima i ciljevima”. (Hina)
