Agencija Moody’s je francuskoj banci Societe Generale nedavno snizila kreditni rejting, zbog toga što je ona jedan od najvećih zajmodavaca Grčke, odnosno njezine vlade. Analitičari kažu da će ‘obične štediše’ u svakom slučaju zaštititi osiguravajuća društva i vlasti te oni – čak i u slučaju grčkog bankrota – neće izgubiti svoj novac. Poanta međutim nije u tome – kaže Thomas Klau iz europskog Vijeća za međunarodne odnose: “Problem je u tome što na financijskom tržištu ima sve manje povjerenja. To je dostiglo takve razmjere da bilo kakav negativni potez može imati vrlo loše posljedice.”
Problem je i u tome što je europski bankarski sektor prilično netransparentan – kaže Simon Tilford iz londonskog Centra za europsku reformu: “Ne zna se koja je banka koliko posudila i kome. Zato je europskim bankama danas teško dobiti zajmove.”
Središnje banke nekoliko najvećih zapadnih zemalja nedavno su dale europskom komercijalnom bankovnom sektoru veliku pozajmicu u dolarskoj gotovini kako se ne bi dogodilo da mu ponestane novca. Simon Tilford međutim smatra da to neće biti dovoljno. ‘Problem nije samo njihova likvidnost već njihova solventnost’ – kaže ovaj britanski stručnjak koji predviđa da će se mnogi dugovi, poput grčkog, na kraju morati otpisati zbog nenaplativosti. Gubici u financijskom sektoru bit će zbog toga ogromni a neke će velike banke vjerojatno i propasti.
Financijska kriza u Europi podsjeća na onu američku iz jeseni 2008., pogotovo kada je riječ o njezinim mogućim globalnim posljedicama. O tome je na skupu europskih bankara nedavno govorio i američki ministar financija Timothy Geithner. “Takva velika kriza ne bi bila ograničena na Europu. To bi se odmah proširilo i na Sjedinjene Države. Kao i prije par godina, jedino u obrnutom smjeru” – kaže Simon Tilford.
Adrian Blundell-Wignall iz Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj kaže međutim da postoji jedna značajna razlika. Washington je reagirao brzo i sanirao vlastiti financijski sektor. U Europi, niti razmjeri problema nisu još točno poznati – kaže ovaj stručnjak: “Mislim da je najveća razlika u transparentnosti. Ona je jako važna jer tada svatko zna što mu je činiti.”
Primjer nedostatka transparentnosti je takozvani test solventnosti u europskim bankama – koji mnogi kritiziraju da nisu dovoljno strogi. Samo je devet europskih banaka do sada ‘palo’ na tom testu.
Zbog toga u Europi ne postoji veliko povjerenje u bankovni sektor. Na sporost u rješavanju ovog problema upozorio je i Dominique Strauss-Kahn, bivši direktor Međunarodnog monetarnog fonda. U intervjuu za francusku televiziju, on je rekao da europske vlade na tom planu ‘stalno odgađaju’ odnošenje odlučnih mjera.
Izvor: Glas Amerike
