Ne bih nikada formirao federalnu vlast bez dva HDZ-a, izjavio je u intervjuu “Dnevnom avazu” Šaćir Filandra, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i dugogodišnji predsjednik Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”, dodajući da je to, kad je bio u prilici, rekao odgovarajućim ljudima.
Po Filandrinu mišljenju, formirati vast bez vodećih hrvatskih stranaka uvijek je bilo moguće, ali nije mudro. “Strategijski to nije opredjeljenje nijedne dobre politike. Nisu samo u pitanju posljedice. BiH je, ipak, specifično konstituirana. Nijedna odgovorna politika, kojoj je stalo do mira i prosperiteta ljudi, ne smije dozvoliti da bilo kojim svojim činom i potezom individualno i kolektivno dostojanstvo bilo čovjeka ili naroda dovede u pitanje”, rekao je Filandra.
“Ako se najveći dio hrvatskog naroda aktuelnim političkim potezima osjeća ugroženim, preglasanim, marginaliziranim, nipodaštavanim…, to osjećanje nije dobro. Nije dobro za sve nas”, izjavio je Filandra ističući da “odgovornost za ovakvo hrvatsko ponašanje, pored njihovih unutrašnjih faktora, velikim dijelom pripisujem i aktuelnoj bošnjačkoj političkoj garnituri”.
Zapravo, smatra Filandra, bošnjačka je politika zadnjih godina svoju političku pažnju dominantno bila usmjerila prema Banjoj Luci, odnosno Miloradu Dodiku: “Cjelokupna politika se svela na relaciju Sarajeva i Banje Luke i taj hrvatski politički faktor je bio zapostavljen. To nije nešto što je u tradiciji bošnjačke politike.”
“Nije bitno da li Hrvata ima 30 posto, 15 posto ili dva posto. Oni su povijesno i ustavno konstitutivni i ravnopravni činilac ove države. Taj kvalitet odnosa mora se održavati. To znači da je i s bošnjačke strane bilo zanemarivanja, dolijevanja ulja na vatru u eskaliranju hrvatske političke pozicije. Ona je sada eskalirala na vaninstitucionalni način”, istakao je Filandra.
Po njegovom mišljenju, aktualna hrvatska politika u BiH “u jednoj velikoj krizi, velikoj dezorijentaciji”: “U posljednje dvije decenije nikada se nije uspjela artikulirati kao samostalna, autentična i autonomna. To je njen ključni nedostatak. Ona je, zapravo, programski bila vezana za određene projekte iz Hrvatske.”
“Čovićeva politička pozicija može se razumjeti kao blaga kopija srpske politike”, rekao je Filandra, napominjući da je problem u tome što su srpske i hrvatske geopolitičke pozicije sasvim različite.
“Karakter hrvatskog odnosa prema BiH, njihovo povijesno iskustvo i artikulacija BiH dosta su drugačiji od srpske političke tradicije. Dobija se osjećaj da hrvatska politika slijepo slijedi srpsku od Bobana do Čovića… To je odraz nedostatka autentične, samostalne hrvatske politike i slijepog traganja za tuđim rješenjima koja njima ništa dobro ne donose”, smatra Filandra.
Govoreči o predsjedniku RS Miloradu Dodiku, Filandra je je rekao da je on “politički najizraslija figura trenutno u BiH”. “On je za vrlo kratko vrijeme od najvećeg problema BiH, dakle, RS, gdje je deviza bošnjačke politike bila da nju treba ukinuti, napravio stabilan i prosperitetan dio države. Uspio je naći saveznike u hrvatskom političkom faktoru koji rade na njegovim ciljevima, a to je politička destabilizacija BiH pred moguće ustavne promjene”, rekao je Filandra, ističući da se tu “ne radi o pitanju vlasti, pitanju moći, pa ni novcu, već zauzimanju pozicija za predstojeće ustavne aranžmane”.
Na pitanje “da li dio političkog Sarajeva imitira politički Beograd s početka 90-ih”, Filandra je dao nedvosmilen odgovor: “Apsolutno.” Pojašnjavjući g, među ostalim je rekao: “Jednostavno bošnjačka politička praksa cijelo vrijeme poslije rata nije bila principijelna i dosljedna. Nije to bila jedna državotvorna politika, politika ravnopravnosti naroda i građana, već više etnička, čisto bošnjačka politika. (…) No, bošnjački segment vlasti na isti je način korumpiran kao hrvatski i srpski. Bošnjaci na isti način nisu implementirali odluke Daytona o proporcionalnoj zastupljenosti po popisu iz 1991. godine, kao što nisu ni drugi. Zapravo, Bošnjaci su upali u zamku da se ponašaju kao drugi i da vlastitu političku poziciju određuju lošom političkom praksom.”
