Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman susreo se u četvrtak s Draganom Čovićem, predsjedavajućim Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Glavne teme sastanka bile su aktualne političke prilike u Bosni i Hercegovini, posebno u vezi netom raspisanih izbora kao i o položaju Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH, stoji u objavi Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
Ministar Grlić Radman ponovio je da je reforma Izbornog zakona, slijedom odluke Ustavnog suda BiH i presuda međunarodnog suda, kojom bi se osigurala ravnopravnost i legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda i uklonila diskriminacija u izbornom procesu i dalje nužnost za uspješnu BiH i njezin napredak prema statusu kandidata za članstvo u EU.
Predsjedatelj Čović upoznao je ministra Grlića Radmana s povezanim izazovima u ostvarivanju biračkih prava Hrvata, kao i o opstrukcijama u vezi pregovora o reformi Izbornog zakona.
Sugovornici su se složili da izmjene Izbornog zakona ostaju ključne kako bi pridonijele stabilizaciji i funkcionalnosti Bosne i Hercegovine, suverene i teritorijalno jedinstvene te cjelovite države, u izgradnji dugoročnog povjerenja između tri konstitutivna naroda i omogućila prava svih građana.
Ministar Grlić Radman istaknuo je kako Vlada Republike Hrvatske nastavlja podržavati Hrvate u BiH kako bi ta zemlja bila funkcionalna, stabilna i prosperitetna te dugoročno ostvarila svoje euroatlantske ambicije.
Dan ranije, u srijedu, Grlić Radman je kritizirao odluku Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH o raspisivanju izbora, tvrdeći da to tijelo ne može tumačiti nepostojeće odredbe Izbornog zakona te je najavio nastavak angažiranja Zagreba u zaustavljanju obespravljivanja Hrvata.
Grlić Radmana je rekao da SIP nije imao zakonske uvjete za raspisivanje općih izbora u BiH te naglasio: “Mi smatramo da je Središnje izborno povjerenstvo preuzelo prerogative ustavotvorca i zakonodavca.”
Podsjetimo, Ustavni sud BiH je, temeljem apelacije Bože Ljubića, najprije proglasio neustavnim neke odredbe Izbornog zakona, a zatim, kad ih nadležna tijela nisu provede odgovarajuće izmjene toga, zakona, donio odluku o brisanju neustavnih odredbi.
Time su iz Izbornog zakona izbrisane odredbe o načinu posrednog izbora izaslanika za Dom naroda Federacije BiH te odredbu o tome da se iz svake od deset županija mora izabrati i jedan predstavnik konstitutivnog naroda u Dom naroda ako je izabran u županijsku skupštinu.
Budući da su popali svi pokušaji dogovora oko donošenja novog Izbornog zakona, izbori bi se, prema odluci SIP-a, trebali održati premda sadašnjim Izbornom zakonu neki važni detalji izbornog procesa nisu definirani. (I. Majić)
