U Bruxellesu je dogovorena jedna jedina stvar, da će u FBiH umjesto 12 biti 10 izbornih jedinica

sedmorkaIako se nakon famoznog sastanka u Bruxellesu na noge digao velik dio javnosti i stranaka predvođenih SDA, optužujući ‘šestorku’ za razbijanje BiH i upozoravajući kako je dogovor o presudi “Sejdić-Finci” uvod u stvaranje trećeg entiteta, iz hrvatskog bloka stranaka otkrivaju kako je u Bruxellesu dogovorena jedna jedina stvar, a to je da će u Federaciji umjesto 12 postojati 10 izbornih jedinica koje odgovaraju sadašnjim županijama i ništa više.

O svim ostalim detaljima poput broja elektora koje će davati županije, a o čijem broju ovisi koja će dva kandidata iz Federacije ući u Predsjedništvo, tek se treba dogovoriti, pri čemu od danas kreće novi krug konzultacija s Europskom komisijom u BiH. Prvi na redu su predstavnici HDZ-a 1990., a zamjenik predsjednika ove stranke Martin Raguž našem je listu otkrio kako će se na razgovorima detaljnije načeti pitanje modela biranja elektora u Federaciji BiH, pri čemu će se inzistirati na principima koje hrvatski blok zagovara.

Dva modela

Pritom je podsjetio kako optužbe nekih iz SDA nemaju uporišta budući se u Bruxellesu jedino usuglasilo kako će biti izravan izbor članova Predsjedništva na način da se jedan bira iz RS-a i dva iz Federacije, te se odustalo od prvog prijedloga koji je predviđao 12 izbornih jedinica u sustavu elektorskog glasovanja.

“Sada se dogovorilo da županije budu temelj za traženje modela, koji do sada nije definitivno potvrđen. Ove optužbe što dolaze su čista politizacija u dnevno-političke svrhe, jer nema niti primisli o trećem entitetu”, naglasio je Raguž.

Iako se još uvijek radi na detaljima, svaki od blokova stranaka će u idućim danima moći europskim predstavnicima iznijeti svoje mišljenje kako riješiti situaciju u Federaciji. Doznajemo kako trenutačno isplivavaju dva radna prijedloga; jedan hrvatske strane koji predviđa da drugi kandidat iz Federacije osim ukupnog broja glasova, odnosno elektora, mora pobijediti u tri županije s većinom jednog naroda, te onaj Europske komisije prema kojem u Predsjedništvo idu dvojica iz Federacije koji osvoje najveći broj elektorskih glasova.

Potonji model, u svakom slučaju, ne bi vodio nekim većim šansama da Hrvati dobiju svog člana Predsjedništva, jer bi teoretski dva bošnjaka kandidata mogla skupiti najveći broj elektorskih glasova. Zbog toga hrvatski blok inzistira na uvjetu ostvarenja pobjede u županijama s većinom svakog naroda, što u ovom trenutku izaziva i najveće prijepore, pri čemu se u optužbama na ovo rješenje posebno ističe SDA.

SDA upozorava na izdaju

Iz te stranke jučer su pozvali sve bh. patriote, vladine i nevladine organizacije da spriječe usvajanje Briselskog sporazuma “koji predstavlja izdaju BiH i interesa bošnjačkog naroda”.

U raspodjeli kompenzacijskih elektora jedan glas u Posavskoj županiji s hrvatskom većinom vrijedi više od deset glasova u Sarajevskoj županiji s bošnjačkom većinom, upozoravaju iz SDA te navode kako se ovim rješenjem uvodi diskriminacija nad Bošnjacima u Federaciji i Distriktu Brčko.

U situaciji u kojoj vrijeme istječe približavanjem 11. travnja kada u BiH dolazi europski povjerenik Štefan Füle, lider SDP-a Zlatko Lagumdžija upozorava kako će biti još posla oko detalja koje treba usuglasiti. No, ukoliko bi se do 11. travnja i trećeg kruga političkog dijaloga postigao dogovor, to bi bio, tvrdi, svojevrstan kopernikanski obrat, najveći od Daytona do danas.

U posljednji trenutak

Fahrudin Radončić je optimist i misli kako su lideri nakon razgovora u Bruxellesu na dobrom putu riješiti ovo pitanje i u posljednji trenutak uskočiti u europski vlak. Radončić je siguran kako su politički lideri iz BiH, zajedno s europskim partnerima iz Bruxellesa, pronašli formulu uspjeha, što će javnost svakako prepoznati.

Sejdić razmišlja o kandidaturi

Dervo Sejdić kaže da, ukoliko presuda bude provedena onako kako je Sud naložio, razmišlja o kandidaturi za člana Predsjedništva BiH ili izaslanika u Domu naroda.

“Nije jednostavno odlučiti se i ući u izborni proces bez dobrog lobi tima i organizirane pripreme. U svakom slučaju, ako bude moguće, kandidirat ću se za člana Predsjedništva BiH, u najmanju ruku za Dom naroda”, najavio je Sejdić.

Dario Pušić / Dnevni list