Prošlotjednim štrajkom upozorenja radnika Vjesnika d.d. počeo je završni čin drame u sjeni Vjesnikova nebodera i kolaps posljednjih ostataka nekad najmoćnije medijske kuće u regiji, koja je još početkom 1990-ih zapošljavala gotovo 6.000 ljudi da bi, nakon privatizacije i pretvorbe uz blagoslov države, sada bila svedena samo na tiskaru u kojoj se 350 radnika bori za svoja radna mjesta, isplatu zarađenih plaća i rješenje kojim bi ih država kao vlasnik napokon prestala mrcvariti.
No, iza prve crte bojišnice za spas državne tiskare, koja se u kroničnog 100-milijunskog gubitaša pretvorila isključivo krivnjom vlasnika i nesposobnih uprava, otkrivaju se i pojedinosti dosadašnjega pozadinskog rata – korporacijsko čišćenje terena i obračun vodećih hrvatskih izdavača i multinacionalnih kompanija za najatraktivniju građevinsku lokaciju u Zagrebu. Naravno, onu koju simboliziraju legendarni Vjesnikov neboder i prateći objekti!
Tu parcelu od 32.435 četvornih metara mnogi vide kao novo središte poslovnog Zagreba, a donedavno se u kuloarima spominjalo i da je Europska komisija zainteresirana za gradnju svoga hrvatskog sjedišta upravo na toj lokaciji. Na tom zemljištu, omeđenom Slavonskom avenijom, Savskom, Odranskom i Cvjetnom cestom, moguća je, prema urbanističkom planu, gradnja poslovno-stambenog prostora do čak 260.000 četvornih metara, gotovo šest puta više od sadašnjih 45.000 korisnih kvadrata na 17.606 četvornih metara izgrađene površine. Prema lanjskoj procjeni vrijednosti nekretnine i zemljišta, lokacija je vrijedna oko 80 milijuna eura. Naravno, investitor koji bi se odlučio za izgradnju na toj bi lokaciji zaradio višestruko od uloženog. I to se sada mnogima, bez obzira na recesiju, čini kao moguća dobitna kombinacija.
Dogovoreni udjeli…
Naime, upravo kolapsom Vjesnika d.d., koji je još jedini veliki stanar kompleksa, otvaraju se nove mogućnosti svima koji bi, pritiskom na državu i izmještanjem tiskare, mogli ući u unosne nekretninske poslove i ponuditi parcelu zainteresiranom, kako se ono popularno kaže, developeru. Igrače u ovom slučaju nije teško pronaći, to su upravo suvlasnici tog prostora, koji su tijekom prošle i ove godine dogovorili vlasničke udjele i zajednički nastup prema potencijalnim investitorima i državi. Dakle, u igri su moćnici: osim države koja preko Vjesnika d.d. polaže pravo na 61,6 posto kompleksa, tu je Allegheny Financial, bivši Hypo Alpe Adria Consultants – nekretninska tvrtka medijskog tajkuna i suvlasnika EPH-a Ninoslava Pavića, njegovog bivšeg top-menadžeraStipe Oreškovića, Damira Farkaša i skrivenog partnera u Švicarskoj, koja polaže pravo na 11,94 posto zemljišta i nekretnina. Paviću konkurentska Styria, izdavač Večernjeg lista i 24 sata, polaže pravo na 10,84 posto Vjesnikova kompleksa, a otprilike isto toliko, 11 posto, Tisak, dio koncerna Agrokor najmoćnijega hrvatskog tajkuna Ivice Todorića.
I dok su dvije posljednje korporacije ušle spremne u nekretninski obračun i “očistile” teren na području Vjesnikova kompleksa – Styria je lani u srpnju u samo nekoliko dana ispraznila zgradu Večernjeg lista i preselila ga u podstanarstvo kod 24 sata, a Tisak se preselio u novi distributivni centar na Žitnjaku ovog ljeta – Pavić i njegove tvrtke grčevito se trude dokazati pravo vlasništva nad dijelom imovine u Vjesnikovu kompleksu. Tu je lokaciju, naime, EPH napustio još 2003., preseljenjem Jutarnjeg lista i nekih drugih tvrtki iz Odranske ulice u Hypo-EPH zgradu u Koranskoj ulici.
Zemljište i nekretnine u kompleksu Vjesnika EPH i ostale Pavićeve tvrtke više ne koriste, ali imaju i potražuju još neka vlasnička prava. Namjerno ističemo da Pavićeve tvrtke samo polažu pravo nad zemljištem jer nitko, ama baš nitko od navedenih moćnih korporacija nije upisan u zemljišne knjige kao vlasnik ijednog od više od 32.000 kvadrata iznimno atraktivnog zemljišta. U izvacima iz zemljišnih knjiga nije upisan ni Vjesnikov neboder, ni zgrada Večernjeg lista, nego se cijelo zemljište sastoji od tridesetak katastarskih čestica koje se vode kao, vjerovali ili ne, oranice, kuće, voćnjaci, dvorišta i ulice! I to u društvenom vlasništvu, s pravom korištenja u korist nepostojećeg poduzeća na nepoznatoj adresi – Vjesnik, novinsko izdavačko poduzeće, Odranska bb.
…i skriveni papiri
Uglavnom, vanknjižno vlasništvo nad zemljištem iskoristile su korporacije i postigle dogovor o vlasničkim udjelima, dok je država punih dvadeset godina zanemarivala učiniti sitnicu – pravovremeno se uknjižiti kao vlasnik. U ime države, raspolaganje kompleksom, zemljištem i nekretninama povjereno je Vjesniku d.d., koji je u dogovoru sa suvlasnicima – Alleghenyjem, Styrijom i Tiskom – tek krajem travnja ove godine i u mandatu predsjednika uprave Zlatka Šoštarića od DORH-a zatražio mišljenje i “pravorijek” oko uknjiženja i podjele imovine.
Cinici tvrde da to znači da bi uskoro mogli isplivati papiri koji pokazuju na temelju čega neki suvlasnici polažu prava na dijelove Vjesnika i zašto baš u tom postotku. Primjerice, Pavić bi morao pokazati ugovore s bivšom kućom Vjesnik oko Arene, Styria bi trebala pokazati od koga i za koju cijenu je kupila Večernji list, a Todorić bi mogao pokazati ugovore o kupoprodaji Tiska, zlatne koke posrnuloga novinskog biznisa.
No, dok se čeka odluka, odnosno potvrda državnog odvjetnika poznatog po ne baš brzom odlučivanju, naročito ne u tako osjetljivoj stvari kao što je podjela državnog plijena, suvlasnici Vjesnikova kompleksa nisu gubili vrijeme. Naime, istovremeno s podjelom plijena, naručili su i izradu studije prostorne mogućnosti izgradnje kompleksa Vjesnik. A ona im je, prema zaglavlju tog dokumenta, dostavljena u srpnju. Suvlasnici su organizaciju i konzalting povjerili poduzeću Stimar u vlasništvu Stipana Marovića, a samu izradu birou Urbane tehnike.
U toj studiji, koja najbolje dokazuje namjere suvlasnika Vjesnikova kompleksa i koja je svojevremeno, zbog tajnovitosti, dobila gotovo mitske razmjere, nude se četiri skice budućeg uređenja poslovnoga kompleksa. Ukratko, od kompleksa ostaje samo Vjesnikov neboder, aneks (bivša zgrada Večernjeg lista) se ruši, a prostorom dominiraju, ovisno o varijanti, neboderi od 25 pa do 34 kata. Slučajno je i Pavićev neboder Tower 123, u “režiji” Allegheny Financiala na zagrebačkoj Trešnjevci, trebao imati 34 kata. No, od toga nije bilo ništa jer je Grad Zagreb stopirao taj projekt.
Hoće li najnoviji projekt izgradnje kompleksa, sada još u fazi studije, zaživjeti, ovisi o državi. Dakako, ako netko u tom tako nezainteresiranom suvlasniku uopće zna za studiju, potajno izrađenu u sjeni propasti Vjesnika.
Izvor: Novosti
