Branko Smerdel, jedan od najcjenjenijih stručnjaka za tumačenje Ustava i član radnoj skupini koja je pisala Ustav pri prijelazu iz predsjedničkog u parlamentarni sustav, osvrnuo se ma aktualna sporenja oko odluka Ustavnog suda.
“Podsjećam: P. GRBIN SE JE 2013. proslavio ‘ako prođe – prođe’ ‘teorijom’ kako je volja SABORA iznad volje NARODA. A volja premijera Milanovića iznad Ustava!! Radilo se o referendumu o ustavnoj definiciji braka, koju je premijer htio zabraniti! Gdje su granice te vrste manipuliranja ustavnim odredbama?”, napisao je na svom Facebook profilu umirovljeni profesor Branko Smerdel, jedan od najcjenjenijih stručnjaka za tumačenje Ustava i koji je bio u radnoj skupini koja je pisala Ustav pri prijelazu iz predsjedničkog u parlamentarni sustav.
Nakon što su prikupljeni potpisi za referendum i nakon što je Odbor za Ustav 2013. donio odluku da će se 1. prosinca 2013.. održati referendum o pokretanju izmjena Ustava na temelju inicijative U ime obitelji, tadašnji predsjednik Odbora Peđa Grbin pojasnio je da građani mogu na referendumu odlučivati samo o pokretanju izmjena Ustava, ali i ne o samim izmjenama. Njegovo tumačenje je bilo da, ako građani odluče da se u Ustavu obitelj definira kao zajednica muškarca i žene, to još mora potvrditi Sabor. Dakle, iako je referendum izražavanje volje naroda, zastupnici imaju posljednju riječ, objavio je Večernji list.
“Zato što smo mi predstavnička demokracija. Volja građana se izjašnjava na nekoliko načina. Jedan način su izbori, a jedan način je neposredno odlučivanje putem referenduma. Međutim, u slučaju Ustava propisano je tko ga mijenja. Između ostalog zato što u tom istom Ustavu piše da zastupnici u Saboru nemaju obvezujući mandat, zato što u istom tom Ustavu piše da se odluka o promjeni Ustava donosi dvotrećinskom većinom glasova u Saboru i zato što u istom tom Ustavu piše da odluku o promjeni Ustava proglašava Hrvatski sabor, a ne neko drugo tijelo”, rekao je Grbin.
No, tada su ga na to upozoravali ustavnopravni stručnjaci, ali i toj političkoj opciji inače sklone nevladine udruge. Tada je i nestranačka udruga građana GONG ustvrdila kako odluka o referendumu koju je saborski Odbor za Ustav predložio Saboru na izglasavanje “otvara put za ignoriranje obvezatnosti rezultata referenduma” i predstavlja grubo kršenje ustavnopravnog poretka.
Ustvrdili su kako ta odluka omogućuje da Sabor izigra volju birača budući da se tek nakon odluke o referendumu pristupa promjeni Ustava. Pri tome ishod glasovanja može biti protiv odluke na referendumu, rekli su u Gongu.
“Unatoč svjetonazorskom neslaganju s namjerama ove referendumske inicijative, GONG oštro prosvjeduje protiv ovakvog postupka Odbora za Ustav koji predstavlja grubo kršenje ustavnopravnog poretka”, kazali su tada u Gongu. Ustvrdili su da je odluka o promjeni Ustava donesena na referendumu obvezujuća te je ne treba potvrđivati niti jedna institucija, pa ni Sabor.
Da je odluka na referendumu obvezatna i da automatski ulazi u Ustav, potvrdili su prethodno bili i eminentni hrvatski ustavnopravni stručnjaci, okupljeni u Hrvatsku udrugu za ustavno pravo, čiji je predsjednik tada bio prof.dr.sc. Branko Smerdel. U zajedničkoj otvorenoj izjavi koju su potpisali prof.dr.sc. Branko Smerdel, prof.dr.sc. Zvonimir Lauc, prof.dr.sc. Arsen Bačić, prof.dr.sc. Saša Šegvić, prof.dr.sc. Sanja Barić, prof. dr.sc. Robert Podolnjak, prof.dr.sc. Stipe Ivanda, doc.dr.sc. Anita Blagojević, doc.dr.sc. Đorđe Gardašević, doc.dr.sc. Petar Bačić i doc.dr.sc. Mato Palić tako stoji:
– Svaka odluka građana na ustavotvornom referendumu bila bi po prirodi stvari odluka ustavnog karaktera i obvezivala bi sva državna tijela. Ona bi predstavljala promjenu Ustava, koja bi stupila na snagu potvrdom da je referendum održan u skladu s Ustavom, bez obzira na postojanje određenih formalno-pravnih nedostataka u referendumskom pitanju (nepreciziranje pitanja u vidu ustavnog amandmana). Hrvatski sabor, smatramo, bio bi dužan implementirati eventualnu potvrdnu referendumsku odluku u tekst Ustava.
Prof.dr.sc. Branko Smerdel se osvrnuo upravo na tu situaciju i tadašnje nastojanje Peđe Grbina i Zorana Milanovića da ne uvaže – volju naroda.
– Gledao sam sada Grbina i meni je to uvredljivo, taj „ako prođe prođe“ pristup, baš kao i 2013. kada je galamio sasvim suprotno. Skupljali su se potpisi za ustavnu definiciju braka koje je skupljala Markić i prva je reakcija tadašnjeg premijera Milanovića bila – mi to nećemo dozvoliti. Tada je reagirala Udruga za ustavno pravo, ja sam bio predsjednik udruge tada, kojom smo upozorili Vladu da ne može braniti građanima ono što im Ustav jamči – rekao je prof.dr.sc. Smerdel za Večernji list te se dodatno osvrnuo na aktualnu situaciju i jučerašnju odluku Ustavnog suda.
– Grbin kazuje da u prvom članku Ustava piše da vlast pripada narodu i proizlazi iz naroda. Ali, definicija Ustava je da je u demokraciji nužan i konstitucionalizam. Demokracija je dakle vladavina većine, ali uz jamstvo prava manjina. Suvereni je narod ograničen time da mora poštivati prava manjina, ali se ne radi samo o etničkim manjinama, nego na prvom mjestu su i političke manjine kojima moraš jamčiti da ih nećeš zgaziti i da će opet biti izbori i slično. I time narod sam sebe ograničava. Utoliko je u tome Ustav iznad naroda, o čemu smo odavno vodili rasprave. Dakle, iznad svih vlasti i raspodjele vlasti je sasvim sigurno Ustav. A kad imaš Ustav, a svi će ga tumačiti u svom interesu, onda moraš imati i čuvara Ustava i tu je ispravno jučer rekla gospođa Barić – rekao je Branko Smerdel za Večernji list.
Osvrnuo se kratko i na primjedbe o tome da je Ustavni sud ovu odluku trebao donijeti ranije, prije samih izbora.
– Vidim da neki kažu „trebali su prije“, ali oni i jesu prije. Prije mjesec dana su upozorili Milanovića da to ne ide jedno s drugim i čak je Šeparović tada spomenuo da je njihova ovlast, Ustavnog suda, i poništiti izbore. I sad kao (Milanović op.a.) nije znao, a kako nije znao. Rekao je da ga se to ne tiče što je i jučer ponovio Ustavnom sudu – oni meni ne mogu ništa – zaključio je prof.dr.sc. Branko Smerdel.
