Prema prognozama udruženja World Wind Energy, do 2020. učetverostručit će se ukupna snaga svih generatora koji se pokreću s pomoću vjetra i ona će iznositi 1000 gigavata. Napravljena su vrlo visoka postrojenja s golemim rasponom krila vjetrenjače, za područja gdje je vjetar slab. U idućih desetak godina samo će Njemačka u vjetroparkove investirati 50 milijardi eura, piše Deutsche Welle.
Prošle su godine u svijetu instalirane vjetrenjače čija snaga iznosi 40 gigavata. Gotovo polovina novih vjetrenjača postavljena je u Kini. U Španjolskoj i Danskoj strujom iz vjetra pokriva se 20 posto potreba. Energijom iz vjetra tako se već danas dobije struje kao iz 280 nuklearnih reaktora. Usporedbe radi, u svijetu trenutačno postoji 380 reaktora.
Struja iz vjetrenjača je ekološka i ne utječe na promjene klime. Uz to je i najjeftinija. Prema riječima Stefana Gsängera, generalnog tajnika udruge World Wind Energy, kilovat struje iz modernih vjetrenjača stoji od 5 do 9 centi, a struja iz termoelektrana na ugljen 7 centi. Međutim, dodaje, i dalje je potrebna pomoć države jer se mnogo novca potroši u fazi izgradnje postrojenja. Veliki su i troškovi održavanja vjetroelektrana na otvorenome moru pa njihova struja stoji od 18 do 20 centi.
U trendu su i male vjetrenjače za kuće, sela ili preduzeća. Do danas je instalirano više od 500.000 takvih postrojenja, najviše u Kini i SAD-u. I tu je cijena kilovata struje malo veća i iznosi od 15 do 20 centi. U mnogim zabačenim krajevima takva su postrojenja rentabilna jer ne postoji infrastruktura ni drugi način da se dođe do struje.
