Na današnji dan, 30. svibnja 1994., na Dan državnosti, Republika Hrvatska dobila je novu valutu, kunu. Lijepo dizajnirane novčanice i kovanice zamijenile su privremeni hrvatski dinar.
Danas pomalo neobično zvuči podatak da kuna uopće nije trebala biti službena valuta. Naime, u kolovozu 1991. komisija za izradu novčanica, koju je osnovao predsjednik Franjo Tuđman i na njezino čelo postavio prvoga ministra financija Marijana Hanžekovića (mijenjao ga je akademik Dalibor Brozović), odlučila je da se trajni hrvatski novac zove – hrvatska kruna, a njezin stoti dio banica, piše Večernji list.
Uredba je ugrađena u zakon i bila na snazi sve do ljeta 1993., ali kruna nikad nije stigla do naših novčanika iako su umjetnici Miroslav Šutej, Šimun Šutej i Vilko Žiljak, koji su pobijedili na natječaju za izradu novčanica, već bili dizajnirali osam apoena tih novčanica te u münchenskoj tiskari Giesecke & Devrient izrađivali pokusne otiske. Tri su mjeseca boravili u Münchenu kad je iz Zagreba stigla depeša da se novac neće zvati kruna, nego kuna.
“Izbacio sam to jedno slovo viška i nikada nisam doznao tko je donio takvu odluku”, rekao je Žiljak novinarki Večernjeg lista prije pet godina.
U dostupnim izvorima nema podataka o tome tko je i zašto promijenio odluku o nazivu novca, no bivši premijer Franjo Gregurić kaže kako je to mogao učiniti samo Tuđman. Predsjedniku je, sjeća se Gregurić, smetalo to da se hrvatska valuta zove prema austrougarskoj kruni.
Za banicu je pak Tuđman na jednom sastanku rekao da podsjeća na vremena kad je na Hrvatsku bila slaba. “Molim te lijepo, ban i banica!? To je bila Hrvatska u podređenom položaju, a ne u samostalnom”, rekao je Tuđman.
Uvođenje kune izazvalo je mnoge polemike, jedni su bili stajališta da kuna povezuje Hrvatsku s NDH, dok su drugi tvrdili da je kuna mnogo starija od NDH. Na površinu je isplivao i malo poznat podatak da su i partizanske vlasti od 1941. do 1945. izdale 35 novčanica na kojima je vrijednost bila izražena u kunama i dinarima…
dd0530
