Na današnji dan, 21. ožujka 2022. godine, preminula je heroina Domovinskog rata – doktorica Vesna Bosanac, objavljeno je na Facebook stranici Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata RH, objavio je HRT.
Doktorica Bosanac bila je ratna i poslijeratna ravnateljica vukovarske bolnice. Na čelo Medicinskog centra Vukovar i Ratne bolnice Vukovar postavljena je 24. srpnja 1991. godine.
Ono što se dogodilo te jeseni nitko nije očekivao, a ravnateljica je tada bila žena na odgovornoj, ali i hrabroj funkciji. Tih mjeseci u granatiranoj bolnici bez hrane i lijekova liječeno je i operirano na tisuće ranjenika.
Doktorica Bosanac s brojnim djelatnicima nije napuštala bolnicu do pada grada, a onda je završila u zatočeništvu. Tri tjedna provela je u zatvoru u Sremskoj Mitrovici, još dva dana u Beogradu, prije nego je razmijenjena i prije nego je stigla u Zagreb u prosincu 1991.
Odlikovana je Redom Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske, primila je “Povelju Republike Hrvatske” u ime Opće županijske bolnice Vukovar od hrvatskog predsjednika Ive Josipovića, a Udruga branitelja Podravke u suradnji s drugim udrugama proizašlim iz Domovinskog rata dodijelila joj je Veliku zlatnu plaketu za sve što je učinila za dobrobit Hrvatske.
—
U nastavku podsjećamo na još neke događaje koji su se odigrali na današnji dan:
1685.
– Rođen Johann Sebastian Bach, njemački kompozitor, doveo do vrhunca barokni muzički izraz. Općenito ga se smatra jednim od najvećih skladatelja svih vremena. Među djela J. S. Bacha spadaju Brandenburški koncerti, Varijacije Goldberg, Engleske suite, Francuske suite, Partite, Dobro ugođen glasovir, Misa u h-molu, Muka po Mateju, Glazbena žrtva, Umjetnost fuge, Sonate i partite za violinu solo, Suite za violončelo, više od 200 kantata i jednak toliki broj djela za orgulje. Umro je 28. srpnja 1750. godine u Leipzigu.
1839.
– Rođen Modest Petrovič Musorgski, ruski skladatelj.
1879.
– Rođen Josip Hatze, hrvatski skladatelj i dirigent.
1895.
– U Zagrebu rođen Zlatko Baloković, jedini učenik glasovitoga zagrebačkog violinskog pedagoga Vaclava Humla, koji je stekao svjetsku slavu. Počeo je držati koncerte 1913. godine po glazbenim središtima Europe i Sjedinjenih Američkih Država, kamo se 1924. i preselio. Mnoge od njegovih poznatih interpretacija ostale su sačuvane na gramofonskim pločama. Kritike su ga zvale violinski genij i Paganini našeg vremena. Zanimljivo je napomenuti da nikad u inozemstvu nije dopustio da ga na plakatima upišu drukčije nego sa slovom ć na kraju, te da je svuda isticao da je Zagrepčanin i Hrvat.
1913.
– U mjestu Lukovdol u Gorskom kotaru rođen Ivan Goran Kovačić, hrvatski pjesnik, pripovjedač, esejist i kritičar, tematski vezan uz mitski prostor djetinjstva i prirodu zavičaja koju lirski, doživljava u stihovima pisanima goranskom kajkavštinom. Nižu pučku školu polazio je u rodnome selu, a realnu gimnaziju u Karlovcu i Zagrebu. Početkom listopada 1932. upisao se na zagrebačko Sveučilište, ali mučen siromaštvom i bolešću, studij nije završio. Nakon izlaska knjige novela Dani gnjeva 1936. zaposlio se u Hrvatskom dnevniku gdje je kao urednik kulturne rubrike radio sve do ljeta 1940. Nakon toga je radio u “Novostima” od 1940. do 1941., a zatim u Hrvatskom izdavačkom bibliografskom zavodu u Zagrebu. S Vladimirom Nazorom odlazi potkraj prosinca 1942. u partizane, gdje je već za nekoliko tjedana napisao potresnu poemu “Jama”. Ta antiratna poema je ujedno i najzrelije književno ostvarenje. U srpnju 1943. ubili su ga četnici. Kao datum smrti navodi se i 12. i 13. srpnja. Njegov grob ostao nepoznat, kao što je opisao u pjesmi Moj grob.
1919.
– Proglašena Mađarska sovjetska republika.
1935.
– Šah Reza Pahlavi službeno zatražio od međunarodne zajednice da Perziju zove njenim izvornim imenom Iran, što znači “zemlja Arijaca”.
1990.
– Namibija stekla neovisnost od Južne Afrike.
1991.
– Skupština Srbije izabrala Sejdu Bajramovića za novog člana Predsjedništva SFRJ s Kosova, umjesto smijenjenog Rize Sapunxhiua.
1992.
– U Pečuhu, u Mađarskoj, potpisan sporazum između hrvatske Vlade i Jugoslavenske armije o zamjeni zarobljenika po načelu “svi za sve”.
1995.
– U Hrvatskoj trenutačno 195.802 prognanika i 188.607 izbjeglica iz BiH, izjavio Adalbert Rebić, predstojnik Vladina Ureda za prognanike i izbjeglice.
1996.
– Republika Srpska preuzela nadzor nad Mrkonjić-Gradom, Šipovom i HE Bočac, područjima koja su joj pripala po odredbama Daytonskog sporazuma.
dd0321
